Razgovor ugodni – Denis Bužić, uspješan vinogradar i vinar

OPG Denis Bužić
Zahvaljujući kvaliteti, vina su tražena

Da se može uspješno baviti vinogradarstvom i vinarstvom, proizvoditi kvalitetna vina, pokazuje primjer Denisa Bužića. Obitelj mu se bavi vinogradarstvom još od 1973. godine, pokrenuo je djed, otac nastavio, a zatim proizvodnju preuzima Denis.

“Posljednjih godina intenzivnije se radi. Počeli smo 2013. godine saditi nove vinograde. Nalaze se u Velikom Potočecu, imamo i nešto vinograda u kooperaciji, planiramo saditi svake godine pomalo i širiti proizvodnju kako će zahtjevati tržište” – rekao nam je Denis Bužić.

Kad je počeo studirati, nije imao u planu baviti se poljoprivredom, ali uvijek ga nešto vuče na selo.

“Uvijek sam imao neki posao, i sad ga imam, živio sam u Zagrebu, Bjelovaru, Koprivnici, ali mene vuče selo. Svi odlaze, a ja se vidim tu. Doma je najljepše, nešto je posebno u tom našem kraju.
Za ovo što smo postigli mogu zahvaliti svojim roditeljima, baki i djedu koji su uvijek bili oslonac. Imao sam dobre uzore u životu.”

Da bi se moglo podići proizvodnju potrebno je ulagati. Za sada još nisu ostvarena sredstva iz fondova, kaže Denis Bužić:

“Još nisam ostvario sredstva, iako sam prošao na fondovima preko LAG-a “Prigorje” na prvom natječaju. Ulaganja su bila od roditelja i moja vlastita. Grad je također pomogao na čemu zahvaljujem, kao i županija sa subvencijom za cijepove. Mislim da su prijašnji fondovi bili promašeni jer je 5 firmi dobilo 90 posto sredstava, a mali poljoprivrednici su dobili samo mali dio kolača. Treba pomoći mladim obiteljima da ostanu na selu.

Bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom zahtjeva puno posla, ali kad se vide rezultati u kvalitetnom vinu za koje postoji tržište, svaki vinogradar je zadovoljan.

“Imamo vinograd na brijegu koji se zove Zaksten i po tome sam nazvao dva bazna vina: Zaksten crno i Zaksten bijelo vino. Zaksten crni sadrži više sorti. Glavna sorta je pinot crni, a ostale su cabernet, sauvignon, merlot, cabernet franc i game bojadiser. U Zaksten bijelom vinu je graševina koje imamo i najviše (50% ukupnog nasada), još je unutra sivi pinot i muškat žuti. Posadili smo i kleščec pa očekujemo i njega kroz par godina u asortimanu.”

Križevački vinogradar Denis Bužić izražava zadovoljstvo što je sačuvana autohtona sorta “kleščec”:

“Mislim da kleščec ima veliki potencijal. To je posebna sorta, daje lijepe arome, vino je blaže, nije tako teško kao graševina. Naši ljudi su naučeni na graševinu i kraljevinu, no kleščec je jedno jako lijepo vino, zaokruženo, nema ga nitko u svijetu. To moramo iskoristiti. Svaka regija u Hrvatskoj ima svoju autohtonu sortu, a mi moramo forsirati naš kleščec. Ne trebamo ga saditi stotine hektara, ali bi svaki vinogradar koji drži do sebe trebao imati par boca kleščeca da ponudi gostima nešto novo, domaće” – smatra Denis Bužić.

Na pitanje o tržištu, ima li ga , kaže:

“Križevci jako puno piju, ha,ha, ha…Ima prostora za sve sadašnje vinare koji su na ovom području registrirani, plus još toliko. Ima prostora za napredak, da domaći kafići, restorani i hotel uzimaju naša domaća vina. Naša vinarija je puno uložila u marketing, treba se reklamirati. Ako nisi među ljudima svaki dan, pobjegne ti tržište. Ima kod nas i odličnih proizvođača sira, suhomesnatih proizvoda, meda i bilo bi dobro da se osnuje neka zadruga koja bi to plasirala. Svoje proizvode u košaru moglo bi dati 10-15 proizvođača kao što je to slučaj u Istri. Nadam se da će to i ovdje zaživjeti kao i prodaja putem kratkih opskrbnih lanaca.”

Da se radi na edukaciji vinara kako bi se proizvodila što kvalitetnija vina, puno je doprinijela i Udruga vinogradara i vinara “Bilikum” Križevci, čiji rad naš gost pohvaljuje:

“Udruga je aktivna, radi se na kvaliteti što se vidi i po osvojenim brojnim nagradama. Gdje god dođemo, osvojimo zlato, prepoznata je kvaliteta. “

Na pitanje o daljnjim planovima, kaže:

“Planiramo još saditi vinograde, ući i u neki turistički dio kako bi zaokružili ponudu i prodaju na kućnom pragu sa još kvalitetnijim vinima. Planiramo podići kvalitetu na neki nivo da se može i izvoziti po restoranima i hotelima van Križevaca, jer tržište to zahtjeva. Traže nas vina već i Zagrebu i po moru, a još nemamo dosta količine, tako da u budućnosti planiramo i taj dio zaokružiti sa vrhunskim vinima”. (j.i.)