1. ožujak Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u RH
Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj obilježava se, temeljem odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite, 1. ožujka, na isti datum kada se obilježava i Međunarodni dan civilne zaštite.
Informacije u medijima iz svijeta i Republike Hrvatske o ljudskim žrtvama, razorenim materijalnim dobrima i štetama po okoliš od prirodnih nepogoda i/ili tehničko-tehnoloških nesreća, sve su učestalije. Nesreće i u svezi s njima potreba provođenja cjelovite skrbi o njihovim posljedicama i žrtvama, povod su za utemeljivanje i djelovanje sustava civilne zaštite. Stoga je sustav civilne zaštite od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a Vlada Republike Hrvatske je odgovorna za upravljanje i učinkovito funkcioniranje sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, kao središnje administrativno tijelo, nadležna je za predlaganje propisa, nadzor njihove primjene te za ustrojavanje, planiranje i usklađivanje djelovanja sustava u fazi preventive kao i za reagiranje u slučaju velikih nesreća katastrofa.
Operativna odgovornost za reagiranje u nadležnosti je lokalnih zajednica. Takav pristup predstavlja provedbu načela supsidijarnosti u zakonodavnom, planskom i operativnom području djelovanja sustava civilne zaštite. Prema tom načelu, nesrećom pogođene lokalne zajednice prve su dužne angažirati sve raspoložive ljudske i materijalne resurse pa tek potom, na načelu solidarnosti, tražiti pomoć šire zajednice. U praksi to znači kako su za ustrojavanje, financiranje, zapovijedanje, rukovođenje i usklađivanje djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite odgovorni čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Sustav civilne zaštite predstavlja složene kapacitete s obvezama koje imaju kao sudionici, operativne snage i građani u situacijama kada nastupi stanje velike nesreće i katastrofe. U tom smislu sudionici sustava civilne zaštite, Vlada Republike Hrvatske, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, središnja tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nositelji su pripreme i provedbe javnih politika na smanjivanju rizika od katastrofa, jačanja svijesti o rizicima, provođenja drugih preventivnih mjera te su regulatori, administratori i opća potpora za pripremu i djelovanje operativnih snaga civilne zaštite. Pored navedenih, sudionici sustava su i Oružane snage Republike Hrvatske i Policija koji svojim kapacitetima značajno doprinose učinkovitosti provođenja mjera civilne zaštite u katastrofama.
Operativne snage sustava civilne zaštite sastoje se od kapaciteta vatrogastva, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, stožera, postrojbi i povjerenika civilne zaštite, pravnih osoba i drugih udruga građana. Svi ti kapaciteti, na načelu kontinuiteta obavljanja djelatnosti, pripremaju se za zajedničko operativno djelovanje u kompleksnim izvanrednim situacijama i katastrofama, odnosno kada se aktivira sustav civilne zaštite.
Civilna zaštita je humana i otvorena sposobnost čija djelatnost nije zatvorena državnim granicama. Zato je bitno stalno unaprjeđivati bilateralne kontakte te stalno participirati u radu međunarodnih organizacija na području civilne zaštite u cilju pružanja i primanja međunarodne pomoći u katastrofama.
