Mljekarsko tržište je visokokoncentrirano
Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), prvih pet poduzetnika, koji su i u uzorku AZTN-a (Dukat, Vindija, Belje, Meggle Hrvatska, Zdenka-Mliječni proizvodi), zajednički imaju tržišni udio od 88 posto na tržištu otkupa sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj u 2016., odnosno 91 posto u 2017.
Istraživanje tržišta proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda koje je provela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokazalo je kako je riječ o visokokoncentriranom tržištu.
Proizvođači, za razliku od ranije prakse, mogu i prije isporuke znati koju će cijenu dobiti za svoje mlijeko, otvoren je prostor za brži i jednostavniji dogovor s otkupljivačima, a proizvođači udruženi u proizvođačke organizacije mogu ostvarivati povoljnije uvjete otkupa, pokazalo je istraživanje pokrenuto u studenome 2017. godine. Obuhvatilo je 12 poduzetnika: Dukat, Vindiju, Belje, Meggle Hrvatsku, Zdenka-Mliječne proizvode, PIK Rijeka, Mljekaru Sinj, KIM, Novi Domil, Mljekaru BIZ, Euro-Milk te Mini Mljekaru Veronika.
Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), prvih pet poduzetnika, koji su i u uzorku AZTN-a (Dukat, Vindija, Belje, Meggle Hrvatska, Zdenka-Mliječni proizvodi), zajednički imaju tržišni udio od 88 posto na tržištu otkupa sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj u 2016., odnosno 91 posto u 2017.
U odnosu na strukturu tržišta otkupa sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj, istraživanje je pokazalo da je riječ o visokokoncentriranom tržištu, jer su prva tri otkupljivača (Dukat, Vindija, Belje) u 2017. imala zajednički tržišni udio od 82 posto, dok je u 2016. iznosio 79 posto.
To upućuje na zaključak o rastu koncentriranosti tržišta otkupa sirovog kravljeg mlijeka, kažu u Agenciji napominjući da je KIM prestao s otkupom u 2017., odnosno da matično društvo Dukat isključivo otkupljuje sirovo kravlje mlijeko i za sebe i za KIM zbog čega je došlo do rasta koncentriranosti na tržištu otkupa sirovog kravljeg mlijeka.
Vezano uz prosječne otkupne cijene sirovog kravljeg mlijeka, istraživanje je pokazalo da je, promatrajući podatke od 12 anketiranih poduzetnika, najviša prosječna otkupna cijena isplaćena kooperantima u 2016. iznosila 2,59 kuna za litru, dok je ista u 2017. iznosila 2,56 kuna.
Najniža prosječna otkupna cijena u 2016. je iznosila 2,06 kn/l, dok je u 2017. iznosila 2,22 kn/l.
Prosječna pak cijena otkupa sirovog kravljeg mlijeka u 2016. je iznosila 2,23 kune, a u 2017. 2,39 kuna za litru.
U istraživanju se navodi i kako otkupljivači sirovog kravljeg mlijeka dodatnim tvorničkim premijama na osnovnu cijenu mlijeka stimuliraju proizvođače sirovog kravljeg mlijeka, odnosno kooperante na proizvodnju većih količina.
Rezultati istraživanja su pokazali i kako su u Hrvatskoj priznate četiri proizvođačke organizacije u sektoru mlijeka koje provode petogodišnji poslovni plan – Udruga mljekara Drava-Sava, Poljoprivredna zadruga Uzgojno poslovno obrazovni centar Simentalac, PO Mliječni put Hrvatske i Udruga proizvođača mlijeka Međimurja.
Iz zaključku istraživanja ističe kako su “donošenjem tri nova pravilnika u Hrvatskoj u sklopu provedbe “mliječnog paketa“, za razliku od ranije prakse, proizvođači dobili mogućnost i prije isporuke znati koju će cijenu dobiti za svoje mlijeko”.
S druge strane, u djelatnosti je otvoren prostor za brži i jednostavniji dogovor s otkupljivačima “jer sada postoji mogućnost pregovora između otkupljivača s proizvođačkom organizacijom, a ne pojedinačno između otkupljivača sa svakim proizvođačem, što bi trebalo značajno skratiti pregovarački proces te ga učiniti jednostavnijim i ekonomičnijim”.
Proizvođači mlijeka udruženi u proizvođačke organizacije trebali bi ostvarivati povoljnije uvjete otkupa jer otkupljivačima zajedno mogu ponuditi veće količine mlijeka, kaže se u zaključku istraživanja.
Stoga iz Agencije preporučuju da se i na ovom tržištu “mali proizvođači udružuju kako bi zajednički lakše nastupali na tržištu”.