Tomislav Petrušić – direktor ASTRA CENTRA HRVATSKA – u posjetu Gradu Križevcima i tvrtki Radnik

U Križevcima su boravili direktor Astra centra Hrvatska Tomislav Petrušić i izvršna direktorica glavne korporacije Aster International Leah Zveglich koji su se sastali s gradonačelnikom Marijom Rajnom i predsjednikom Uprave tvrtke “Radnik” Mirkom Habijancem. Porazgovarali smo s gospodinom Tomislavom Petrušićem o korporaciji i razlogu dolaska u Križevce.

“Astra centar je firma koja je registrirana u Hrvatskoj, koja je 100% u američkom vlasništvu, a krovna naša organizacija je Aster Internacional čije je sjedište u Delawareu. Radi se o jednoj B – korporaciji, odnosno mi smo društvo koje se bavi isključivo društveno odgovornim ponašanjem. B – korporacije su na nekakvoj sponi između humanitarnih organizacija i klasičnih korporacija. Danas se sve više i više korporacija želi prebaciti na sustav B-korporacija s obzirom da je danas jako popularno to društveno odgovorno ponašanje jer klasična korporacija gdje dođe, tamo trava ne raste. Poznato je u bilo kojoj grani poslovanja, npr. trgovini da su trgovački lanci dosta uništili lokalnih obrtnika. Isto tako humanitarne organizacije se nisu pokazale preučinkovite jer puno vremena potroše na podizanju raznih fondova , odnosno kako da se financiraju i dosta troše donacija na svoje vlastito održavanje. B – korporacije imaju jedan određeni profit koji im služi da bi održale svoje vlastito poslovanje, a višak profita opet investiraju u nekakve projekte koji se tiču društveno odgovornog poslovanja.”

Bavite se problematikom radne snage na međunarodnoj razini. U Križevcima ste se susreli s gradonačelnikom i posjetili tvrtku “Radnik”. O čemu ste razgovarali?

“Svi znamo da je danas gorući problem koji ima Hrvatska odlazak naših ljudi van. Isto tako znamo po nekakvoj statistici da je u zadnjih 10 godina pola milijuna ljudi otišlo iz Hrvatske. Dio se umirovio, dio otišao, dio preminuo i s obzirom da naša demografija nije baš na nekim velikim razinama i ako uključimo sve ove sadašnje tokove, budućnost nam nije baš najblistavija. Znači, vrijeme je da se Hrvatska kolektivno, ne samo individualno, pozabavi s tom problematikom . Demografski stručnjaci o tome već govore dugi niz godina. Na žalost, ništa se tu previše nije napravilo. Ono što je država napravila, propisala je kvote što je ove godine 65 000 kvote za strance, ali često znamo iz iskustva prijašnjih godina da se te kvote baš nisu popunile. Ljudi idu za boljim životom, migracije su se uvijek događale, isto tako na području bivše države ljudi su iz Bosne i Hercegovine, Srbije dolazili u Hrvatsku, ali kako je Njemačka i Austrija otvorila vrata i tim radnicima, taj naš bazen bivše države je sve manji i manji. Poslovni subjekti mogu sve manje računati na te radnike tako da možemo reći da se po prvi puta u povijesti Hrvatska susreće sa uvozom radne snage. Prvi puta u povijesti imamo šansu to napraviti strateški da možemo vidjeti koga, kada, gdje i koliko.

Inače, predsjednik Nadzornog odbora ove naše firme je gospodin Guillaume Sarkozy , brat bivšeg predsjednika Francuske koji je član i Francuske udruge poslodavaca. Bio je u Hrvatskoj prošli tjedan i rekao da Hrvatska sada prvi puta u povijesti može napraviti drugačije nego što su napravile Francuska i Njemačka koje su 60-tih i 70-tih godina otvorile vrata svima i znamo kakve probleme imaju.

Hrvatska jednostavno neće moći spriječiti te migracije nego je samo pitanje da li ćemo mi to napraviti pametno.

Država je propisala kvote, a na svakom pojedincu je da se snađe kako zna. S obzirom da je to jako unosan posao, postoji cijeli niz agencija koje posluju na način koji je uobičajen danas u svijetu, a mi kao društvo s odgovornim ponašanjem ne možemo poslovati na način koji nam nije dozvoljeno. Uz financijski izvještaj mi moramo priložiti kao B-korporacija izvještaj što smo dobroga donijeli i napravili u društvu u kojem poslujemo. Naše poslovanje je sveobuhvatnije, uključuje ne samo poslovanje već i demografiju i integraciju stranih radnika u okolinu i zajednicu u koju dolaze. Imamo sve to razrađeno i strukturirano jer je to vrlo osjetljivo pitanje. Postoje određeni sindikati i mi smo to napravili kako se to radi u svijetu, koje su prakse takvog društvenog odgovornog zapošljavanja”.

Nedostatak radne snage je problem širih razmjera i zahvaća sve zemlje bez obzira na razvijenost?

“Tako je. Problem radne snage je općenito prisutan svugdje. Do 2050-te godine Njemačka će , ako želi ostati u korak s ekonomskim rastom koji trenutno imaju, morat će uvesti 20 milijuna radnika. Neće sigurno ići u neke daleke zemlje, mi smo tradicionalno okrenuti prema Njemačkoj i oni će ih prvenstveno odavde povlačiti. To će biti još veći problem za Hrvatsku i vrijeme je stvarno da se probudimo , da konačno strateški napravimo “.

U gotovo svim djelatnostima nedostaje radnika?

“U svim djelatnostima. Bio je podatak da nedostaje 12.000 medicinskih sestara. Imamo klasičan problem sezone na moru, ugostiteljstva i hotelijerstva . Imamo i industriju koja je pogođena s manjkom radne snage”.

Sada ste na našem području. Vjerujem da ste u razgovorima sagledali kakvo je stanje ovdje?

“Posjetili smo najveću građevinsku firmu “Radnik” koja je respektabilna firma na razini Hrvatske, a ne samo ovdje u Križevcima. Obavili smo već druge razgovore s njihovom upravom povodom tog pitanja manjka radne snage. Ono što je dobro je da mi kao društveno odgovorno ponašanje ne radimo agencijski posao, nije to samo posredovanje, nego mi već tamo otkuda osoba dolazi radimo na kulturološkim integracijama, da se radnik upozna gdje dolazi, kakva je tu kultura, da se zna ponašati. Često puta radimo sa crkvenim institucijama, nastojimo izabrati ljude koji će se lakše integrirati u naše društvo i jednoga dana eventualno tu i ostati. Kao što sam rekao, s obzirom da hrvatska demografija nije baš na razini, sva mjerila su takva da ćemo pasti ispod 3 milijuna ako ništa ne napravimo. Imamo jako staro stanovništvo, dok npr. Indija ima stanovništvo koje je staro 20-tak godina, a mi 60-tak godina u prosjeku.

Naš problem je da nismo pretjerano konkurentni. Ipak mi moramo dovesti strane radnike, a svi žele ići u zapadne zemlje koje su konkurentnije. Hrvatska mora znati da je na otvorenom globalnom tržištu, nitko nas neće pretjerano moliti da bi tu došao, nego mi imamo jednu strategiju uz kojoj predstavljamo našu prednost. To je još uvijek, za razliku od zapadnih zemalja, relativno dobar omjer između stila života, kvalitete života i rada. U zapadnim zemljama kvaliteta života sve više opada. I kod nas opada, ali ne u tolikoj mjeri. U drugim zemljama je to samo rad, rad i rad. Nema toliko privatnog, obiteljskog života.

To je naša najsnažnija točka da ljudima koji imaju eventualno interes doći ovdje, točku prikazujemo kao jako važnu. Mi smo jako sigurna zemlja, praktički mogu reći da nema zemlje u Europi pa i u svijetu koliko je sigurna kao Hrvatska. Isto tako imamo relativno visoku razinu života u odnosu na druge zemlje.

Mi imamo kao članove uprave ljude iz Singapura , Francuske, Saudijske Arabije, Amerike, iz cijelog svijeta gdje nam oni mogu, s obzirom na to jedno međunarodno iskustvo, pomoći. Mi imamo jedno veliko iskustvo, a svi pokazatelji pokazuju da će biti još veća potreba. Došli smo ovdje da damo svoje međunarodno iskustvo i na integraciji, edukaciji, na različitim projektima koji se tiču ruralnog razvoja i uvođenja tehnologija samoodržive poljoprivrede. Imamo različite projekte , ali sad nam je prvi, gorući problem taj manjak radne snage s obzirom da je on ozbiljan na razini Hrvatske” – rekao nam je Tomislav Petrušić.