Cijepiti ili ne, pitanje je sad? – Donosimo razmišljanja “antivaksera”
Uzrokuje li cijepljenje autizam? Pitanje koje je krenulo od Amerikanaca, ali nažalost se proširilo i Hrvatskom. Unatoč tome što je odgovor na to pitanje i više nego jednostavan i logičan, sve više ljudi odlučuje ne cijepiti svoju djecu.
Iako je svakom normalnom roditelju primarni cilj zaštiti svoje dijete, neki odlučne napraviti upravo suprotno i nanijeti štetu ne samo svojoj, već i tuđoj djeci. Koji su točno njihovi razlozi?
Cijepljenje je unošenje oslabljenog soja ili samo proteinskog omotača virusa pri čemu organizam reagira stvaranjem protutijela. Mnogi roditelji su upoznati sa činjenicom da su dojenčad otporna na mnoge bolesti zbog protutijela iz majčinog mlijeka. Oni smatraju da njihov imunološki sustav nema potrebe stvarati ih još više unatoč tome što djecu cijepimo radi bolesti čija protutjela ne postoje u majčinom mlijeku.
Neki smatraju da se odbijanje cijepljenja tiče samo njih i njihove djece što je u potpunosti krivo. Čak i ako se dijete ne razboli, ono može biti prenositelj i prenijeti virus nekome sa slabijim imunitetom.
Istina je da cjepiva sadrže mnogo kemikalija koji u većim količinama mogu biti toksični. Od poznatijih tvari to su živa i aluminij. Neobrazovani ljudi znaju da je aluminij u prekomjernim količinama štetan, ali nisu upoznati s time da cjepivo sadrži u prosjeku samo 0.3 mg, dok osoba tijekom dana putem hrane i vode unese od 10 do 100 mg aluminija u organizam.
Kasnih devedesetih pojavila se teorija da cjepiva uzrokuju dugoročne alergije. Provedeno je istraživanje na 2100 djece u dobi od 5 do 6 godina gdje je dokazano upravo suprotno. Unatoč tome, neki još uvijek smatraju da su cjepiva i alergije usko povezani.
Još jedna od mnogih teorija je da država i farmaceutske tvrtke koriste cijepljenje kako bi sakupile novac, ne uzimajući u obzir da liječenje košta mnogo više nego cijepljenje.
No najveća skeptičnost je kod teorije da cjepiva uzrokuju autizam. Prve ideje su se pojavile u devedesetima gdje je 13 znanstvenika došlo do te teorije. Nakon objavljivanja njihove hipoteze, nekoliko desetaka doktora i znanstvenika opovrgnulo je tu teoriju, te je njih 10 od 13 promijenilo mišljenje.
Postoji mnogo argumenata kojima “antivakseri” zagovaraju svoje teorije od kojih su neki više, a neki manje logični, no na kraju priče, možemo biti 100% sigurni da od cijepljenja dobivamo više dobrog nego lošeg. (E.B.)
