Život u blokadi?

Tzv. blokirani, građani s trajnim financijskim problemima, postali su zanimljivi za političke stranke u Hrvatskoj što su pokazali i izbori za EU parlament. No kako riješiti probleme tog značajnog dijela stanovništva RH?
Jedna od najgorih strahova hrvatskih građana je postati dio vojske od gotovo 270 tisuća građana blokiranih računa, koliko ih u 2019. bilježi državna agencija FINA. Sve do prošle godine ta je brojka premašivala 330.000 građana koji su u dugotrajnoj blokadi računa završili zbog nemogućnosti da redovno podmiruju kreditne obaveze prema bankama i štedionicama te troškove komunalija, telekomunikacija i pretplatu za HRT.
Broj blokiranih počeo se posljednjih godinu dana smanjivati iz dva razloga. Prvi je što se golem broj blokiranih građana, zbog nemogućnosti zaposlenja ili pronalaženja dobro plaćenog posla koji bi im omogućio povrat duga, iselio iz Hrvatske u razvijenije države EU-a, pa im zarada omogućava i da otplaćuju dugove.
Drugi razlog je zakon koji je prošle godine donijela vlada Andreja Plenkovića, a prema kojemu se automatski prestaju provoditi ovrhe koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.
Za glavnicu i kamate hrvatski građani danas duguju 23,9 milijardi kuna i većina ih svoje obveze nikad neće moći do kraja podmiriti, odnosno 95 posto njih su dugotrajno blokirani. Dio bi mogao spasiti novi Zakon o stečaju potrošača, koji je stupio na snagu tek 1. siječnja ove godine. Kolokvijalno ga se naziva zakonom o osobnom bankrotu, ali službeno Hrvatska je još uvijek jedna od samo četiri države EU-a koja nema zakon o osobnom bankrotu. Osobni stečaj, naime, mogu pokrenuti isključivo dužnici, a na to ih nitko ne može prisiliti, iako je Fina upravo ovih dana iskoristila rupu u zakonu i poslala u osobni stečaj 80.000 građana koji se nisu očitovali o pokretanju jednostavnog postupka stečaja potrošača.(metroportal)