Mitovi o vježbanju
Nije nepoznato da je vježbanje korisno za zdravlje i da može imati velike beneficije u ljudskim životima. Samo 20 minuta bavljenja bilo kakvom tjelesnom aktivnošću može uveliko poboljšati fizičko, ali i psihičko stanje. Tokom tjelovježbe, mišići se zagrijavaju, srce kuca brže, te s vremenom postaje veće i jače što smanjuje rizik od jednih od najčešćih bolesti na svijetu – srčanih bolesti. Osim fizičkih poboljšanja, vježbanje pomaže u povećanju koncentracije te u smanjenju stresa. Ali koje su najčešće pogrešne spoznaje o tjelovježbi?
“Vježba je bila vrlo efikasna ako imate upalu mišića.” Nakon dugog odmora i vježbe jačeg inteziteta, upale mišića su normalna stvar. Upala je rezultat nakupljanja mliječne kiseline zbog nedostatka kisika, no novija istraživanja pokazuju da to nije jedini razlog bolova u mišićima. Ako se vježba radi nepravilno ili s previše utega može doći do pucanja mikrovlakana u mišićima što rezultira bolovima koji traju više od dva dana.
“Tjelovježba duljeg trajanja znači brže postizanje rezultata.” Najvažniji čimbenik efikasnosti je kvaliteta vježbe, a ne duljina trajanja. Uz pravilna razdoblja pauza i vježbanja, 30 minuta može biti efikasnije nego upola dulje treniranje. Stoga vaš razlog da ne vježbate jer nemate vremena više nije valjan; tri puta na tjedan možete odvojiti 20 minuta.
“Treniranje svaki dan je bolje nego rijeđe treniranje.” Lagana tjelovježba poput pola sata hodanja ili lagne vožnje biciklom je nešto što bi svatko trebao uključiti u svoj dan. Intenzivno treniranje je već druga priča. Ljudima koji su u odličnoj formi treba barem jedan dan odmora tjedno da bi im se mišići oporavili. Ostalima treba dva do tri dana tjedno da bi mišići u potpunosti bili spremni za vježbanje. Ukoliko ipak želite trenirati češće, kombinirajte kardio i treninge snage kako bi se pojedine grupe mišića mogle odmoriti.
“Nije važno što jedem ako puno treniram.” Za vidljive rezultate je osobito važno da se uz vježbanje primjenjuje pravilna prehrana. Zdrava hrana je ključna ako želite poboljšati zdravstveno stanje. Danas su ugljikohidrati najzastupljeniji u većini prehrana čije bi mjesto trebali zauzeti proteini koji grade mišiće. (E.B.)
