Nastavak politike rasterećenja gospodarstva i građana

Predsjednik Vlade Plenković na početku je uvodnog obraćanja istaknuo da je ova Vlada otpočetka krenula s politikom rasterećenja i gospodarstva i građana.

“Upravo smo na tragu takve politike stabilizirali naše gospodarske pokazatelje. Trokut fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i privlačenja investicija svojevrsni je okvir djelovanja svih gospodarskih resora i politike Vlade”, kazao je.

Rekapitulirajući nekoliko najbitnijih događaja koji su ostvareni u mandatu ove Vlade, predsjednik Vlade je podsjetio da je u proljeće 2017. hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita, u 2017. prvi je put ostvaren proračunski višak te je, također, i u 2018. ostvaren proračunski višak.

“Sve to u kontekstu isplate državnih jamstava. Dakle, nepredviđenih, jednokratnih plaćanja za obveze koje su glede brodogradilišta preuzimale ranije Vlade”, kazao je.

Dinamika smanjenja javnog duga – jedna od najbržih unutar EU

Smanjen je i udjel javnog duga u BDP-u, s 80,6 posto na 74,5 posto.

“Dinamika smanjenja jedna je od najbržih unutar članica Europske unije”, istaknuo je, dodavši da Hrvatska više ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

Također, podsjetio je da su dvije od tri agencije za kreditni rejting Hrvatskoj podigle kreditni rejting na razinu investicijskog.

“Europska komisija je potvrdila u svojim izvješćima odlične rezultate u provođenju strukturnih reformi u 2018. godini”, naglasio je, napomenuvši da je recentna promjena procjene rasta 3,1 posto.

Što se tiče apsorpcije europskih sredstava, Plenković je podsjetio da je u listopadu 2016. godine ona iznosila 9 posto ugovorenosti, a danas je 71 posto.

“Do kraja ove godine, ići ćemo na 85 posto”, poručio je.

Više od 2 milijarde kuna administrativnog rasterećenja

Pritom je podsjetio da je Strategija za uvođenje eura javno objavljena u listopadu 2017. godine i usvojena 2018. godine, te je podsjetio i na proces izrade pisma namjere za ulazak Hrvatske u ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) te pripadajući Akcijski plan s reformskim mjerama.

Istodobno, u mandatu ove Vlade, kazao je, prema statističkim podacima stvoreno je oko 100 tisuća radnih mjesta, prosječna plaća je porasla – u Hrvatskoj je ona sada iznad 6.400 kuna. Minimalna plaća je pak samo u mandatu ove Vlade porasla neto za 588 kuna.

Podsjetio je na tri akcijska plana za administrativno rasterećenje, dakle više od 2 milijarde kuna administrativnog rasterećenja.

Ogromna rasterećenja

Govoreći o 4. krugu porezne reforme, predsjednik Vlade je kazao da je riječ o 3,75 milijardi kuna rasterećenja.

Naglasio je u tom kontekstu da će rezultat sva četiri kruga porezne reforme biti ukupno porezno rasterećenje veće od 10 milijardi kuna, a pridoda li se tome administrativno rasterećenje, dolazi se do ukupne svote od 12 milijardi kuna.

“To su ogromna rasterećenja, a postignuta su uz proračunski višak”, istaknuo je premijer.

Dodao je kako je riječ o “politici odgovornog gospodarenja koja ne rasipa novac poreznih obveznika i inteligentno ga raspoređuje”. Pri tome, je kako je istaknuo, ključno bilo održanje političke stabilnosti.

Svi koji nas promatraju s prilično istančanom dioptrijom, istaknuo je, vide da jasan i precizno zacrtan smjer zemlje.

Komentirajući predloženo smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu, rekao je kako je to usmjereno održanju razine prihoda u toj djelatnosti i povećanju kvalitete.

Što se pak tiče oporezivanja bezalkoholnih pića, rekao je da je ta mjera usmjerena zdravstvenoj zaštiti mladih i djece, kod kojih je evidentan problem pretilosti.

Zaključio je kako porezna politika “nije sve” te da treba raditi i na poticanju ulaganja i korištenju novca iz EU fondova.

Marić očekuje reakciju poslodavaca

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je Vlada učinila svoje predloživši porezne olakšice kod plaća za mlade te kako sada očekuje reakciju poslodavaca.

“Mi otvaramo prostor, a ključno je da to poslodavci prepoznaju i pretoče u neto plaće”, rekao je. Dodao je kako nije predloženo komplicirano rješenje, već da je ono lako primjenjivo. Na novinarsku opasku da bi plaće zaposlenima mogla pasti nakon isteka godine u kojoj slave 30. rođendan, rekao je da one mogu rasti na temelju radnog staža i pozicije u firmi te rođenja djece.

Mjere bi mogle obuhvatiti oko 250 tisuća mladih

Po njegovim riječima, predložene mjere mogle bi obuhvatiti oko 250 tisuća mladih. Dodao je kako “porezni sustav ne definira plaću”, nego se ona uređuje ugovorom između radnika i poslodavca.

Na pitanje očekuje li da će ugostitelji zbog smanjenja PDV-a podići plaće zaposlenima, odgovorio je da ne voli isticati svoja očekivanja, ali da je “na njima red” i da je Vlada već dosta za njih učinila u svojim mjerama za male i srednje poduzetnike

Marić je kazao da će se u sklopu novog kruga porezne reforme mijenjati devet zakona. Najavio je da će se Ministarstvo financija očitovati o prilozima u javnoj raspravi po njezinu okončanju. Zakonske izmjene po njegovim riječima vlada cilja za jesen, a trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Izvor: Hina / Vlada