70. obljetnica Ženevskih konvencija

I 70 godina nakon njihovog usvajanja, Ženevske konvencije ostaju važne i potrebne jer spašavaju živote, ostvarujući svrhu za koju su i namijenjene.
 
U cijelome svijetu, a osobito u organizaciji Ujedinjenih naroda, gdje su usvojene te unutar Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koji se trudi na poseban ih način čuvati, obilježava se 70. obljetnica Ženevskih konvencija od 12. kolovoza 1949. godine. Iste imaju svoje ishodište u izvornoj Ženevskoj konvenciji koju su 22. kolovoza 1864. godine vlade usvojile na poticaj Međunarodnog odbora Crvenog križa. Bolno iskustvo čovječanstva, Drugi svjetski rat, potaknulo je međunarodnu zajednicu na reviziju ranijih Ženevskih konvencija koja je novim Ženevskim konvencijama dala široku nadležnost zaštite uključujući ranjene, bolesne, ratne brodolomce, ratne zarobljenike i ključno, civile. Dodavanjem četvrte konvencije o zaštiti civilnog stanovništva, postignuta je njihova zaštita u cjelini jer se štite civili koji žive pod kontrolom neprijatelja. Ženevske konvencije utvrđuju i temeljna pravila koja štite ljude u nemeđunarodnim oružanim sukobima, što je danas vitalno važno. Konačno, Ženevske konvencije daju glavni mandat Međunarodnom odboru Crvenog križa u situacijama oružanog sukoba.
 
Uz  Konvencije iz 1977. godine usvojena su i dva dopunska protokola. Prvi koji se primjenjuje na međunarodne oružane sukobe, dok se drugi primjenjuje na nemeđunarodne oružane sukobe. Protokoli su također kodificirali i razvili bitna pravila vođenja neprijateljstava.
 
 Ženevske konvencije sadrže pragmatičnu ravnotežu između vojne nužde i humanitarnog  zbrinjavanja. To ratno pravo uspostavilo je temeljnu obvezu da se prema ljudima mora odnositi čovječno, čak i u vrijeme oružanog sukoba. Neprijatelji se moraju vidjeti kao ljudska bića. Zajednička briga je pronaći načine kojima bi se osiguralo veće poštovanje u nestalnoj dinamici sukoba. Stoga su države i oporbeni sudionici, donositelji odluka, pozvani uhvatiti se u koštac s ovim izazovom te na univerzalno i nedvosmisleno poštovanje, provedbu i osiguranje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
 
Kada se poštuje međunarodno humanitarno pravo, drastično se smanjuje stradavanje civila, kao i šteta koju oni trpe. Svakoga dana možemo vidjeti međunarodno humanitarno pravo na djelu:

• u okolnostima kada je ranjenoj osobi dopušten prolaz kroz kontrolni punkt,
• kada dijete dobiva  hranu i drugu humanitarnu pomoć,
• kada se poboljšavaju životni uvjeti zarobljenika ili
• kada oni mogu ostvariti kontakt sa svojim obiteljima.

 
Tehnologija se ubrzano razvija, stvara nove linije u kibernetičkom prostoru i nove načine borbe, uključujući autonomne sustave naoružanja i udaljene tehnologije. No, osnovni koncepti međunarodnog humanitarnog prava još se uvijek primjenjuju. Stoga su države pozvane na obnavljanje svoje predanosti Ženevskim konvencijama i njihovim Dopunskim protokolima, kao i na njihovu etičku i pravnu primjenu u suvremenom ratovanju. I sve dok sukob ostaje stvarnost, mora postojati granica patnje.
 
Četiri Ženevske konvencije danas su među rijetkim međunarodnim ugovorima koji su univerzalno ratificirani, i ne samo zato što odražavaju, više od pravednog prava, univerzalne vrijednosti etičkog ponašanja. Mandat Međunarodnog odbora Crvenog križa da štiti i ublažava patnju u ratu čvrsto je utemeljen u Ženevskim konvencijama iz 1949., iako povijest Međunarodnog odbora Crvenog križa seže još dalje.
 
I kako gospodin Peter Maurer, predsjednik Međunarodnog odbora Crvenog križa ističe: “Ne radi se o godišnjicama ili raspravama o pravnoj formulaciji; radi se o zaštiti ljudi od najgorih ratova koji danas bjesne. Radi se o pravu koje potvrđuje da sve dok sukob ostaje stvarnost, mora postojati i granica patnje. Naš je zajednički izazov danas pronaći načine kako osigurati veće poštovanje unutar promjenjive dinamike sukoba. To je ono što zaposlenici Međunarodnog odbora Crvenog križa nastoje svakodnevno obavljati širom svijeta, budući da svjedoče o stanju djece, žena i muškaraca kojima su uskraćeni humanost i dostojanstvo. Da ne postoje Konvencije, mi bismo bili gori. A one su i sa sedamdeset godina još uvijek odgovarajuće za mnoge svrhe, ali im je potrebna bolja podrška, snažniji zagovornici i duh inovacije kako bi se odredili novi putevi za poboljšanje zaštite ljudi.”
 
Ženevske konvencije štite sam nukleus čovječnosti u najteže vrijeme. One su svojevrsni globalni zavjet, osmišljene kako bi zaštitile ljude i one su doista spasile nebrojene živote i smanjile patnje u stotinama oružanih sukoba u posljednjih 70 godina. Nažalost, iako su univerzalno ratificirane, ne poštuju se univerzalno o čemu svjedoče stradavanja stanovništva u Siriji, Jemenu, Južnom Sudanu i drugdje pokazujući da izostanak poštovanja međunarodnog humanitarnog prava dovodi do razornih humanitarnih posljedica.
 
Hrvatski Crveni križ, kao jedno od 191 nacionalnog društva Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, sastavnice Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, nastavit će poticati bolju provedbu i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava za koju nam je dobrodošla svaka podrška.

Hrvatski Crveni križ