Međunarodni dan borbe protiv prirodnih katastrofa

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa posvećen je očuvanju okoliša i sprečavanju rizika od prirodnih katastrofa. Ova inicijativa je započela 1989. godine nakon poziva Opće skupštine Ujedinjenih Naroda koja Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa vidi kao način promoviranja kulture svijesti o rizicima i smanjenju rizika što uključuje prevenciju katastrofa, ublažavanje posljedica i spremnost na odgovor. Do 2009. godine kao dan smanjenja rizika obilježavala se druga srijeda u listopadu, a nakon 2009. godine usvojen je 11. listopada kao Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa. 

Godišnje se na Zemlji dogode stotine elementarnih nepogoda s nesagledivim posljedicama, ljudskim žrtvama i materijalnom štetom. Zadnjih godina se pokazao paradoks modernog vremena – što je veći stupanj tehnološke razvijenosti, to je veća izloženost prirodnim katastrofama, a njihovi su učinci razorniji.

Klima, vrijeme i vodni resursi mogu djelovati razarajuće na društveno-ekonomski razvoj i na dobrobit čovječanstva. Ekstremni događaji vezani uz klimu kao što su tornada, oluje, cikloni, poplave i suše čine godišnje oko 75 posto svih katastrofa. One dovode do ogromnih ljudskih patnji, gubitaka života i ekonomskih šteta. Monitoring tih događaja, prognoza njihovih kretanja te pitanja vremenskog upozoravanja temeljni su pri širenju utjecaja katastrofa na stanovništvo i ekonomiju. Prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim aktivnostima imaju uništavajuće djelovanje.

U posljednjih četrdesetak godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji kao poplave, tropski cikloni i suše u svim dijelovima svijeta. Globalno, u posljednjih dvadesetak godina broj hidrometeoroloških katastrofa se udvostručio. Širom svijeta suše i širenje pustinje ozbiljno prijete preživljavanju preko 1,2 milijardi ljudi koji ovise o zemlji za udovoljavanje svojih potreba. Ustanovljeno je kako je El Nino, prirodni fenomen povezan s promjenama klime, bio najjači u proteklom stoljeću te je utjecao na 110 milijuna ljudi i stajao globalno gospodarstvo 100 milijardi dolara. Statistike prikupljene od osiguranja za razdoblje 1950.-1999. godine pokazuju da su se najveće prirodne katastrofe dogodile većinom kao posljedica vremena i klime te da su prouzročile gubitke od 960 milijardi dolara.

Hrvatska, sa 70 država svijeta, od toga 22 europskih, sudjeluje u procesu izrade nacionalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa.

Izvor: voda.hr