Svestrana Natalija – supruga, majka, vatrogaskinja, humanitarna djelatnica….
Natalija Jelušić iz Bojnikovca zaslužila je da je predstavimo na našem portalu, iako je skromna i samozatajna te ne voli izlaziti u javnost. No, upravo o takvim osobama treba govoriti i pisati, isticati ih u društvu kao primjer. Na nagovor Emine Baričević jedva je pristala sudjelovati na Festivalu žena iz ruralnih područja koji je i ove godine uspješno organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije na čelu s predsjednicom Vericom Rupčić. Pristala je i, kaže, nije joj krivo nego je sretna zbog toga.
“Nisam bila baš za to, ali jedno prekrasno je iskustvo. Moj način života i rad za mene je to značilo kuhanje, pečenje kolača, štrukla, čišćenje, normalan posao u domaćinstvu. To je svakodnevna briga o obitelji i nisam smatrala da je to nešto posebno. No, nakon tog festivala to je jedna velika zahvala za rad i trud i od djece, supruga, prijatelja.
Supruga sam i majka troje prekrasne djece: Ivane, Sare i Marka (21, 17 i 15 godina), članica sam DVD-a Bojnikovec, dočasnica 1. klase. U radu vatrogastva sudjelujemo svi u kući, pomažemo koliko možemo jer je to jedno druženje i zajedništvo. Dok su akcije radimo, dok su slavlja, slavimo, to nas okuplja u selu, ali moramo uvijek biti spremni za pružanje pomoći u slučaju potrebe.”
Pripremajući se za sudjelovanje na Festivalu žena iz ruralnih područja Natalija je kazala da je bilo i neprospavanih noći.
“Radila sam u svojoj glavi štand kako bi trebao izgledati, morala sam izabrati kolače koje ću ispeći i to su bili štrukli, mađarica, mileram, vanil-rolice, trostruki užitak i ruske kape.”
Svaka žena, domaćica ima uvijek puno posla kod kuće. Na pitanje kako sve stigne, Natalija kaže da ne zna ni sama, dan je ponekad prekratak, ali sve napravi. Radi u Gradskom društvu Crvenog križa Križevci kao voditeljica dnevnog boravka.
“Sa svojim ženicama se okupljamo redovito, izrađujemo čipku, nakit, ruže od krep papira. Ženama to puno znači da se mogu družiti, izraziti se kreativno. Bile su mi podrška i na Festivalu žena, to mi je puno značilo dok sam ih vidjela tamo sa svima mojima s posla. Okupljamo se redovito utorkom i četvrtkom, a dok treba i češće. Predstavljamo naše uratke na Križevačkom velikom spravišču. Obrtničkom i gospodarskom sajmu, Sajmu cvijeća. Svaka žena ima svoje posebnosti i nastoji to prenijeti na druge. Naša Zvjezdana je tu, što joj oči vide, ruke rade i ona nam dolazi s puno ideja.”
Natalija radi dosta motiva i sa raznim materijalima, ali ističe da je čunčana čipka na prvom mjestu.
“Teško je naučena, ali sad je ponosno izrađujem. Na prvom tečaju čipke koji se ovdje odvijao išla sam i ja probati. Bilo je teško, teško, mukotrpno, ali dok mi Emina kaže kako je ponosna na izrađeno, znam da se trud isplatio. Čipka mi je bila predivna i zato sam se odlučila to naučiti. Uživam u tome. Od čipke radimo razne motive, nakit, uskrsna jaja, dekoracije za Božić itd. Bili smo u kolovozu na Pagu u posjetu paškim čipkaricama. Malo su djelovale i zavidno dok su vidjele našu čipku, a mi smo bile ponosne.”
U Gradskom društvu Crvenog križa Križevci Natalija Jelušić je od 2014. godine, uz to što je voditeljica dnevnog boravka radi i kao gerontodomaćica, a i darivateljica je krvi .
“Pomažemo starijima i nemoćnima, imam drage ljude koji čekaju svaki dan da ih obiđem. Pomažemo im kao gerontodomaćice koliko god možemo, nabavljamo lijekove, uređujemo, čak sam gospođi dovezla frizerku, bila je presretna. Puno im znači razgovor, jedva čekaju da dođemo, povjere nam se , mi ih saslušamo i nastojimo razvedriti. Dok
vidim da nekoga razveselim tih sat-dva i ja sam zadovoljnija i sretnija. To je humani posao, i zato mi je ovaj festival bio jedno veliko hvala za taj način rada i života.”
Natalija sama kaže da je samozatajna i sramežljiva i nije joj bilo lako nastupiti na Festivalu žena iz ruralnih područja, ali poziva sve žene da se jave, jer svaka žena koja puno radi ima posebnosti i treba ih predstaviti javnosti. Dobila je tri priznanja: za sudjelovanje na festivalu, za svestranost i posebnost u kreativnom izražavanju i za osobiti doprinos zajednici, plemenitost i životni optimizam.
“Veliko hvala Emini i mojoj šefici Đurđici iz Crvenog križa koja me trebala nagovoriti. Već znam koga bih mogla predložiti za slijedeću godinu, nadam se da će se željeti prijaviti da doživi to lijepo iskustvo koje sam i ja imala – rekla nam je Natalija. (J.I.)
