Uz Svjetski dan šećerne bolesti – GD CK Križevci i Klub dijabetičara Križevci organizirali tribinu

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti Gradsko društvo Crvenog križa Križevci i Klub dijabetičara Križevci organizirali su sinoć (12.11.2019.) tribinu o šećernoj bolesti na kojoj je o Svjetskom danu dijabetesa govorila dr. Ines Kunšten Butković.
Uvodno se obratila predsjednica Kluba dijabetičara Križevci Nada Šegrt koja je kazala da Klub djeluje pri Gradskom društvu Crvenog križa Križevci, U Klubu dijabetičara je 20 članova i 4 podupirajuća. Osnovan je 2016. godine i dobro surađuju s Gimnazijom Ivana Zakmardija Dijankovečkoga kroz tjelesne aktivnosti, vježbanje u dvorani i mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi što čine učenici, članovi Biološke grupe. Kada se zna da je šećerna bolest jako raširena, bolest današnjice i da ima puno više oboljelih, pozvani su svi da se pridruže i da zajedno učine više za svoje zdravlje.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog desetu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2018. i 2019. godine je „Obitelj i šećerna bolest“ (engl. The Family and Diabetes). Cilj kampanje je podizanje svijesti o utjecaju šećerne bolesti na obitelj oboljele osobe, promicanje edukacije obitelji i oboljelih, prevencija i važnost uloge obitelji u skrbi i liječenju za oboljele, kazala je dr. Ines Kunšten Butković.

U svijetu od šećerne bolesti boluje svaka jedanaesta osoba odnosno 425 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a 352 milijuna je izloženo riziku od obolijevanja. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire četiri milijuna ljudi. Od ukupnog broja umrlih od šećerne bolesti, gotovo je polovica mlađa od 60 godina. Procjenjuje se da će do 2045. godine 629 milijuna ljudi na svijetu bolovati od šećerne bolesti.

Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno, a bilo bi dobro i više. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. S obzirom da obitelj ima ključnu ulogu u promjeni životnih navika, potrebno je osigurati edukaciju . Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.
Osim prevencije obitelj značajno može doprinijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti. Treba prepoznati na vrijeme znakove i simptome šećerne bolesti te uputiti člana obitelji kod liječnika obiteljske medicine.
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da i netko boluje od šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):
• pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid,
• usporeno cijeljenje rana, smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.
U liječenju šećerne bolesti je, osim bolesnika, potrebno uključiti i njegovu obitelj. Članovi obitelji trebaju znati što činiti u slučaju izrazito niskih ili visokih vrijednosti šećera u krvi. Također, osim terapije lijekovima, potrebne su promjene životnih navika, pa podrška obitelji i kvalitetna komunikacija među njenim članovima značajno doprinosi kvaliteti liječenja i smanjenu rizika od pojave komplikacija. Simptomi snižene razine šećera u krvi (hipoglikemije) su:pojačano znojenje, mučnina, razdražljivost, lupanje srca, drhtanje, otežan govor, gubitak svijesti.
Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, odgovarajućim liječenjem, promjenom životnog stila i potporom članova obitelji moguće je spriječiti komplikacije šećerne bolesti kao što su: oslabljene vida i sljepoća, zatajenje bubrega, smanjen osjet i trnci u šakama i stopalima, pojava dijabetičnih vrijedova, gangrena stopala i šaka, ubrzana ateroskleroza, moždani i srčani udar.

Nakon predavanja dr. Ines Kunšten Butković, o tome kako prehranom i tjelovježbom doći do bolje regulacije šećerne bolesti govorili su: voditeljica Biološke grupe Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci Gordana Pintarić-Kovač, prof, biologije i kemije članovi Biološke grupe koji surađuju s Klubom dijabetičara i mjere tlak i šećer u krvi, te Magdalena Markešić, mag. cin.

Šećerna bolest je učestala kronična bolest današnjice. Treba promijeniti svoje životne navike, posvetiti više vremena tjelesnoj aktivnosti, educirati se o mogućim načinima prevencije i liječenju šećerne bolesti te biti podrška oboljelima.
Uz Svjetski dan šećerne bolesti zgrada Turističkog informativnog centra u Križevcima navečer 14. studenog bit će osvijetljena plavom bojom.
Zajedno možemo značajno doprinijeti očuvanju kvalitete života oboljelih i smanjenju učestalosti ove bolesti, zaključeno je na tribini! (J.I.)