Milan Podhraški, predsjednik LD “Sveti Hubert” Križevci – o lovu, problemima, lovačkom veselju…
Lovačko društvo “Sveti Hubert” iz Križevaca broji 365 članova, ima 10 lovnih grupa s područja Križevaca i aktivno sudjeluje u izradi i provođenju lovno-gospodarskih osnova i zakona.
“Imamo puno zakonskih izmjena, puno briga s afričkom svinjskom kugom, gdje su lovci prva linija obrane .
Napominje i probleme vezane uz divlje svinje, ali i ostalu divljač:
“Ima problema sa svom divljači. Imamo policu osiguranja za ovu godinu 115.000 kuna, plus štete na poljoprivrednim kulturama koje su od 20.000 do 50.000 kuna u prosjeku godišnje s time da se sve štete na poljoprivrednim kulturama ne naplaćuju kroz ovaj vid naknade , nego to lovci sa susjedima riješe na svoj način. Kad govorimo o štetama na motornim vozilima, nalet divljači, to je sve veće i veće. Planirali smo za iduću godinu povećanje na 140.000 kuna. Da li će biti dovoljno, to ćemo vidjeti. RH je po prvi puta jedinstveno osigurana, govorim o svim lovcima na području države, učešće Ministarstva poljoprivrede je 15 milijuna, Ministarstva prometa trebalo je biti 5 milijuna i Hrvatski lovački savez 5.700,000 kuna. Hrvatskom lovačkom savezu plaćaju svi ovlaštenici prava lova. Tako je riješen problem naleta, međutim nisu riješene poljoprivredne kulture.
Divlje svinje čine veliku štetu. Spuštaju se nisko izvan šumskog područja. Ima još nepobranog kukuruza i divlje svinje čine štetu vlasnicima.
Moram pohvaliti Grad Križevce koji ima u svojoj lovno gospodarskoj osnovi za nelovne površine grada 12 700 hektara. Ove godine nam je Grad na ime tih svojih površina pomogao u nabavi repilenata i zahvaljujemo gradonačelniku sa suradnicima što su nam izašli u susret. Pomogli su i u vrijeme Križevačkog velikog spravišča doniranjem sredstava za majice, u akciji “Lovci svome gradu”. Grad je nabavio i dvije lovke za lisice. One s sve bliže, u gradu se ne smije pucati i dogovorno smo nabavili lovke. Lovci ih postave na mjesta gdje građani prijave, bilo je prijava i uspjeha.” – kaže Milan Podhraški.
Lovcima nije lako, njih 365 mora skupiti za iduću godinu 623.000 kuna.
Njihova dobna struktura je vrlo nepovoljna.
“Najviše je starijih lovaca, siromašnih, uglavnom umirovljenika slabijeg imovinskog stanja i poljoprivrednika. Članarine su od 1600, 1800 do 2000 kuna. Tu su i troškovi lova, benzina itd. Teško je nekoga odbiti da bude lovac, ako je to bio 30 godina ili 50 godina, to ti uđe pod kožu”.
I divljači je sve manje, a predatora ima. Posebno je uočena pojava čaglja, mudriji je od lisice, teško ga je uhvatiti, brzo se širi i razmnožava.
Opasan je i metilj koji je došao na srneću divljač.
Lovci se bore s poteškoćama, ali ustrajni su. Zadovoljstvo im je ići u prirodu, u lov, jer kako kažu, ne love samo životinje, nego i čuvaju prirodu. Vole svoje zajedničke susrete i druženja, razgovore, lovačke priče, gablece u prirodi. Održali su godišnju skupštinu i dogovorili se o daljnjem radu u 2020. godinu. Dobra vam kob!
(J.I.)
