Svjetski dan Alzheimerove bolesti
U svijetu se 21. rujna svake godine obilježava Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Ovo je međunarodna kampanja s ciljem podizanja svijesti i isticanja problema s kojima se suočavaju osobe pogođene demencijom. To je prilika za ljude i organizacije da pokažu kako možemo prevladati te probleme i pomoći ljudima da dobro žive s demencijom.
Alzheimer je progresivna bolest koja narušava pamćenje i druge mentalne funkcije. To je najčešći oblik demencije koji generalizira gubitak pamćenja i druge bitne kognitivne sposobnosti koje su dovoljno ozbiljne da ometaju svakodnevni život pojedinca, a u svijetu ju ima oko 50 milijuna ljudi. Kako bismo se uhvatili u koštac s ovim globalnim izazovom demencije, moramo raditi zajedno te surađivati i međusobno razmjenjivati najbolju praksu.
U rujnu 2021. obilježava se 10. svjetski mjesec Alzheimerove bolesti od pokretanja kampanje 2012. Prema prethodnim studijama, u prosjeku 2 od 3 osobe u svijetu slabo ili uopće ne razumiju Alzheimerovu bolest i s njom povezanu demenciju u svojim zemljama. Od svog početka, utjecaj Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti raste. Međutim, stigmatizacija i nedostatak informacija o demenciji i dalje je globalni problem koji zahtijeva globalnu akciju. Mjesec Alzheimerove bolesti obilježava se sloganom „Upoznaj demenciju, upoznaj Alzheimerovu bolest“ (eng. “Know dementia, know Alzheimer’s”).
Popis simptoma koji upućuju na bolest su:
– gubitak pamćenja, posebice za nedavne događaje (kratkotrajna memorija),
– zapuštanje vanjskog izgleda, poteškoće u učenju,
– zametanje stvari,
– povlačenje iz društva,
– poteškoće u vremenskoj i prostornoj orijentaciji,
– poteškoće u izvršavanju složenijih zadataka,
– poteškoće u računanju, poremećaj sposobnosti prosuđivanja,
– poremećaj govora i ponašanja (depresija, iznenadni nastupi bijesa, agresija, besciljno lutanje).
Preventivne mjere kojima možemo umanjiti rizik za nastanak Alzheimerove bolesti uključuju regulaciju krvnog tlaka, smanjenje šećera, kolesterola i lipida u krvi (posebno u srednjoj životnoj dobi), prestanak pušenja, izbjegavanje konzumacije veće količine alkohola. Uz to, važno je voditi računa o zdravom načinu života kroz zdravu prehranu (mediteranski tip prehrane) te mentalnu i tjelesnu aktivnost tijekom života.
Aktivnosti poput čitanja, socijalne i kulturne aktivnosti, boravka na svježem zraku, plesa ili sviranja glazbenog instrumenta imaju povoljan učinak na smanjenje rizika od obolijevanja. Čak i blaga redovita tjelesna aktivnost poput hodanja u osoba srednje dobi može odgoditi pojavu demencije u kasnijoj životnoj dobi.