U prijelaznom periodu prešutni će minus narasti na 3000 kuna?

Kako je premijer Andrej Plenković prošli tjedan najavio, danas bi se trebao održati sastanak s bankarima na kojem će razgovarati o prešutnim prekoračenjima te kako riješiti taj problem koji je zakupio pažnju cijele javnosti.

Bit će to ujedno prilika da se iznesu prijedlozi koji bi se našli u izmijenjenom Zakonu o potrošačkom kreditiranju, za kojeg je ministar Zdravko Marić kazao da će, umjesto iduće godine, biti donesen do kraja ove godine.

Pritom je ključno hoće li biti usvojeni prijedlozi HNB-a, osobita dva, onaj koji se odnosi na ograničenje prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna, na koji se ne primjenjuje najviša efektivna kamatna stopa (EKS), te kako će ona biti definirane. Sudeći po zauzetim pozicijama samih banaka i predstavnika potrošača, čije će se mišljenje, vrlo vjerojatno, također tražiti, promjene HNB-ove inicijative s kraja srpnja čine se dosta izglednim.

Kako objašnjava direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, banke smatraju da treba „delimitirati“ EKS „jer toga nema u nijednoj zemlji EU“.

Istodobno, banke podržavaju limit na nominalnu kamatnu stopu, ali na razini nekih drugih zemalja.

Vladi je istodobno cilj da se građani koji sada koriste prešutna prekoračenja, u tom prijelazu prema dogovorenom i ugovorenom odnosu s bankom, ne nađu u situaciji da im banke uskrate tu uslugu, ali ni da je naplaćuju koliko požele. Denis Smajo iz udruge Potrošač predlaže da se prešutni minusi, u odnosu na prijedlog HNB-a, dignu na 3.000 kuna, barem neko prijelazno vrijeme, do tri godine. Nakon toga, objašnjava, mogli bi se smanjiti na 1500 kuna, pa i manje. Povrat razlike predstavnici potrošača također bi omogućili kroz 12 mjeseci, ali „beskamantno“, umjesto po najvišoj efektivnoj kamatnoj stopi.

Izvor: jutarnji

im/radiokrizevci.hr

Foto: vlada RH