Cijene sve veće – novogradnja u Zagrebu penje se i do 8000 eura po kvadratu

Vlasnici stanova uoči raspisivanja javnih natječaja APN-a dižu cijene nekretnina jer je potražnja sve veća.

Zagreb je jedno od najposjećenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj stoga je bio idealan grad za iznajmljivanje dnevnih apartmana, ali i za visoke cijene nekretnina, naročito u središtu metropole. No zbog potresa došlo je i do velike promjene, nekada najpoželjnija lokacija postala je nepoželjna.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine napominje da je tržišno stradala cijela jedna lokacija.

“Ono što je problem grada Zagreba odnosno Donjega grada je u svakom slučaju taj potres, pa onda de facto nisu samo stradali pojedini stanovi, jer ljudi ne gledaju pojedine stanove, već je stradala cijela lokacija tržišno. Znači ljudi toliko ne segmentiraju zgradu do zgrade, stan do stana, nego zapravo cijelo to područje doživljavaju potresno nesigurnim što ima neke logike i razloga, s obzirom na to da će sljedećih nekoliko godina centar grada biti nekakvo gradilište, pa je puno šute i prašine”, napominje.

U Zagrebu se trenutno gradi gotovo na području cijeloga grada gdje god ima adekvatnih zemljišta, a cijena novogradnje ovisno o lokaciji se kreće od 3000 do čak 8000 eura po kvadratnom metru.

“Što se tiče same Hrvatske na tržište nekretnina su utjecali zadnjih godinu dana potresi i razvoj turizma. To su nekakve posebnosti koje ima hrvatsko tržište, a definitivno nam na rast cijena nekretnina utječu dva faktora: vanjski – hajdemo reći porast cijena gradnje, porast cijena materijala prilikom proizvodnje novosagrađenih nekretnina i drugo je što je još uvijek niska kamata, vrlo relativno jeftin novac i niska kamata na stambene kredite”, ističe Ranilović.

Unatoč visokim cijenama traže se naselja koja su potresno sigurnija, imaju adekvatno izgrađenu infrastrukturu, dovoljno zelenih površina , ali i dovoljan broj parkirališnih mjesta.

“Zagreb je velika ekspanzija, više od 50.000 stanova nedostaje i automatski ljudi žele što više i više graditi što se može vidjeti, gdje je nekada bila zelena površina sada već niču zgrade uz cestu, tako da jednostavno potražnja je velika, ljudi traže stanove, a sad žele i sigurnost. Jednostavno ne žele više ići tamo gdje je nekada bio elitni kvart, to je moje osobno mišljenje jer se boje što će opet biti ako bude još jedan potres”, kaže Filip Matija Čačić, stručnjak za nekretnine

Ipak postoji nekoliko kriterija za kupnju.

“Imate kriterij da će netko nešto investirati pa će staviti u promet u najam. Neko vrijeme je bio kriterij kupnje što bolje lokacije za turistički najam u gradu Zagrebu, što zbog pandemije se nije događalo. Životni kriteriji, nekakvi start up stanovi jer psihološka barijera je nekakvih sto do sto dvadeset tisuća eura. Najtraženiji su upravo stanovi od sto do sto dvadeset tisuća eura jednosobni i jedno i po sobni jer to naprosto određuje materijalni status”, kaže Ranilović.

No raste i cijena kvadratnih metara i u starogradnji, na što utjecaj imaju državne subvencije na stambene kredite. Vlasnici stanova uoči raspisivanja javnih natječaja APN-a dižu cijene nekretnina jer je potražnja sve veća.

im/radiokrizevci.hr

Foto: pixabay

Izvor: poslovni