Odbor za poljoprivredu raspravljao u Šibeniku o Strategiji od polja do stola
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je 41. (tematsku) sjednicu posvećenu Strategiji od polja do stola i kratkim lancima opskrbe hranom 25. studenog u Šibeniku. Sjednica je održana u okviru 4. Hrvatskog ruralnog parlamenta i 19. Sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva koji se od 25. – 27. studenoga 2021. godine održavaju u Šibeniku, a kojima je Odbor za poljoprivredu pokrovitelj.
Predsjednica Odbora Marijana Petir je rekla kako se trenutno nalazimo na prekretnici koja bi trebala rezultirati prijelazom na održive sustave opskrbe hranom, što Strategija od polja do stola prepoznaje. Strategija je usmjerena prema poticanju održivih praksi u sektoru proizvodnje i prerade hrane, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva i usluga prehrane kako bi se smanjio utjecaj prehrambenog sustava Unije na okoliš i klimu i ojačala njegova otpornost. „No, poljoprivrednici su zabrinuti zbog ambicioznih ciljeva koje Strategija ali i Zeleni plan stavljaju pred njih kako bi zadovoljili okolišno-klimatske ciljeve. Boje se da će takav pristup dovesti do smanjenja proizvodnje hrane u EU, te time dovesti u pitanje samodostatnost, preseliti proizvodnju hrane u treće zemlje što će uzrokovati krčenje šuma radi povećanja proizvodnje hrane, a to će pak posljedično dovesti do povećanja emisija stakleničkih plinova“, rekla je Petir i dodala da poljoprivrednici ne pušu na hladno, što je potvrdilo i više znanstvenih studija.
Podsjetila je i kako ne polaze sve države članice sa istih startnih pozicija, što je potrebno vrednovati kako bi doprinos država članica bio uravnotežen, a prilike koje im stoje na raspolaganju bile svima dostupne.„Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva zbog bogatih izvora biomase, najbogatiju biološku raznolikost te su se površine pod ekološkom proizvodnjom udvostručile. Neki bi rekli da mi konja za trku imamo kada je riječ o zelenim ambicijama, no ipak, s druge strane, proizvođači nam se nevoljko udružuju, procedure za registraciju proizvođačkih organizacija su prekomplicirane, a bez udruživanja teško je zadovoljiti potrebe tržišta i isporučiti količine proizvoda koje se od proizvođača traže. Nadam se da će motivacijski djelovati podatak da hrvatski poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe ostvarju na poljoprivrednom gospodarstvu veću dodanu vrijednost za 8138 EUR od poljoprivrednika koji se oslanjaju na dulje lance opskrbe hranom“, rekla je Petir.
Tijekom pojave pandemije bolesti COVID 19 uspostavljene su ad hoc virtualne lokalne tržnice koje su povezivale proizvođače s potrošačima, no ponovnim otvaranjem granica, Petir kaže da je „brzo splasnuo lokalpatriotizam i potrošači su se vratili navikama kupovini u trgovačkim lancima“. Glavni problem nefunkcioniranja kratkih lanaca opskrbe hranom Petir vidi u kompliciranoj javnoj nabavi, ali i u nedostatnim količinama lokalnih proizvoda koji se nude tržištu, te u činjenici da se Hrvatska nalazi na 20. mjestu među državama članicama Unije po indeksu gospodarske i društvene digitalizacije. Zaokret na održivu proizvodnju ima svoju cijenu i neće biti dobro ako istu prebacimo samo na poljoprivrednike, a da im pri tome ne osiguramo prepoznatljivost njihovih proizvoda na tržištu i ne osiguramo potporu koja će ublažiti pritisak ostvarivanja ciljeva planiranih kroz Europski zeleni plan. Zato su, rekla je Petir potrebne mjere za krizno upravljanje u sektoru hrane, pa i ambicioznije mjere za rješavanje kriza na tržištu, i onih uzrokovanih cijenom i onih uzrokovanih klimatskim promjenama i to ne samo kroz poljoprivredni, već i proračune drugih europskih fondova.
„U koronakrizi je dodatno iskazana potreba za kraćim lancima opskrbe zbog sigurnosti opskrbe hranom, koja je kvalitetna, svježa i domaća. U tom smjeru su formulirane reforme i investicije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti koje uključuju 616 milijuna kuna vrijedna ulaganja u logističko distributivne centre za voće i povrće i 32 milijuna kuna vrijedno unaprjeđenje sustava doniranja hrane. Naš fokus je jačanje produktivnosti, otpornosti i konkurentnosti domaćih proizvođača, uz uvažavanje zelene i digitalne ambicije. Svi smo svjesni važnosti očuvanja zdravog okoliša, a posebno poljoprivrednici kojima egzistencija ovisi o dobrom stanju proizvodnih resursa i okoliša u kojem djeluju. Hrvatska podržava klimatske ciljeve Europske unije te će ih na odgovarajući način ugraditi u svoj Strateški plan za razdoblje od 2023. do 2027. godine“, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Održavanju sjednice Odbora za poljoprivredu, prethodilo je otvaranje 4. Hrvatskog ruralnog parlamenta i 19. Sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva, koje je u ime pokrovitelja, otvorila predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir.
Ministarstvo poljoprivrede