Zašto se nekada 29. 11. slavio kao Dan Republike?
Dana 29. studenog slavio se za vrijeme socijalističke Jugoslavije Dan Republike, jer je na taj dan 1943. održano drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kojem je AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim tijelom naroda Jugoslavije. Zasjedanje je održano u Jajcu, u nazočnosti 142 delegata (37 iz Hrvatske). Povodi zasjedanju bili su saveznički uspjesi na više bojišta, uključujući kapitulaciju Italije, istiskivanje snaga Osovine iz Afrike te uspješne kontraofenzive Crvene armije na Istočnom bojištu.
Riječ je o drugom zasjedanju jer se prvo dogodilo 1942. u Bihaću, gdje je stvorena osnova za ustrojavanje političkog predstavničkog tijela antifašističkih snaga na prostoru Jugoslavije, a detalje oko utemeljenja nove države i njenih predstavničkih tijela trebalo je dogovoriti upravo na drugom zasjedanju u Jajcu. Iako su partizani već tri mjeseca držali Jajce, strahovali su od mogućeg zračnog napada, pa je zasjedanje ograničeno na jednu noć, s 29. na 30. studeni, te su sva svjetla bila prigušena. Zasjedanje je održano u zgradi nazvanoj Dom kulture, koja je izvorno služila kao sjedište društva Sokol, a tijekom rata kao njemačka vojarna.
Okupile su se delegacije iz svih krajeva Jugoslavije (osim Makedonije jer se nisu uspjeli probiti kroz neprijateljske linije), a hrvatsku je predvodio Vladimir Bakarić. Tadašnji predsjednik AVNOJ-a bio je Ivan Ribar, kojem su nedugo prije poginula oba sina (Ivo Lola i Jurica). Vrata doma bila su otvorena za sve, ali se svakoga pri ulazu temeljito pretresalo. Govore je održalo ukupno 44 delegata uključujući Ivana Ribara, Tita i Borisa Kidriča.
Odlučeno je da će se Jugoslavija ustrojiti federalno, kao “državna zajednica ravnopravnih naroda”. Kralju Petru II. zabranjen je povratak u zemlju, a izbjegličkoj kraljevskoj vladi u Londonu oduzeto je pravo zastupanja zemlje u inozemstvu sve do kraja rata, kad je predviđen referendum o uređenju nove države. Usto je odlučeno da se Istra, Rijeka, Kvarner, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža priključiti Hrvatskoj, a dio Slovenskog primorja koji je pod talijanskom vlašću Sloveniji. Upravo se na ove “avnojevske” granice poziva sadašnji Ustav Republike Hrvatske.
Izvor; nacional.hr
Foto: pixabay.com