Znate li da se 10. studenoga obilježava Svjetski dan znanosti za mir i razvitak?
UNESCO je 2001. godine 10. studenoga proglasio danom posvećenim znanosti kako bi se njegovim obilježavanjem osvijestio značaj znanosti u promicanju mira i održivog razvoja, promicala nacionalna i međunarodna solidarnost u širenju rezultata znanstvenih istraživanja na dobrobit društva te usmjerila pozornost na izazove s kojima se suočava su koja znanost, tehnologije i inovacije mogu pružiti.
Uz obilježavanje Dana objavljeno je i 7. izdanje UNESCO-ovog Izvješća o znanosti koje istražuje kako zemlje koriste znanost u ostvarivanju digitalno i ekološki pametne budućnosti. Izvješće pokazuje porast ulaganja u istraživanja na svjetskoj razini od 19,2 posto u razdoblju od 2014. do 2018. godine. Ukupan broj znanstvenih istraživača u istom razdoblju porastao je za 13,7 posto, dok je svjetska populacija za to vrijeme porasla za 4,6 posto. Zanimljiv podatak je i činjenica da je udio međunarodnih koautorskih znanstvenih radova u ukupnim publikacijama od 2011. do 2019. godine sa 18,6 porastao na 23,5 posto.
Iako je više od 30 zemalja povećalo svoje izdatke za znanost od 2014. do 2018., brojne zemlje i dalje su ovisne o stranim tehnologijama i ekspertizama. Čak 80 posto zemalja troši manje od 1 posto svog BDP-a na znanstvena istraživanja. Prema podacima Izvješća o znanosti, udio izdataka za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj 2018. iznosio je 0,97 posto BDP-a (2015. 0,85 posto). Europski rekorderi u 2018. su Švedska sa 3,34 posto, Austrija sa 3,17 posto i Njemačka sa 3,09 posto BDP-a. Bitno je napomenuti da 93 posto globalnih izdataka za istraživanje otpada na države članice G-20, od čega 44 posto samo na Kinu. Digitalne tehnologije prepoznaju se kao ključan čimbenik gospodarske konkurentnosti. Stoga i ne čudi podatak da su u razvoju međusektorskih tehnologija područja umjetne inteligencije i robotike dominirale znanstvenom proizvodnjom u razdoblju od 2018. do 2019. godine (ukupno 275.577 publikacija), neovisno o prihodovnim razinama zemalja. K tome je između 2016. i 2020. više od 30 zemalja usvojilo namjenske strategije za razvoj umjetne inteligencije. Kina, koja već sada zauzima prvo mjesto po broju patenata u području umjetne inteligencije, za cilj si je postavila postati glavnim svjetskim centrom za inovacije u području razvoja umjetne inteligencije do 2030. godine.