Dramatične promjene na globalnom tržištu pšenice, zalihe sve manje

Velike mlinarske tvrtke spremne su danas platiti i 10 posto više za pšenicu koja se koristi za pečenje kruha. Izvoznicima to nije dovoljno, traže puno više, a zalihe su zbog padalina male, piše Reuters.

Veliki uvoznici pokušavaju nabaviti pšenicu s visokim udjelom proteina koja se, osim za kruh, koristi i za proizvodnju tjestenine i drugih prehrambenih namirnica, ali je do nje teško doći budući da su urodu u vodećim proizvođačima naškodili nepovoljni vremenski uvjeti.

Trgovci pokušavaju pronaći alternativne dobavljače, a cijene lete u nebo. Najnoviji problem vuče korijene iz Australije koja je u ovoj sezoni trebala proizvesti rekordna 34,4 milijuna tona pšenice, ali joj je računicu pokvarila kiša pred samu žetvu, smanjivši udio proteina.

Što se krije u vreći?

“Globalno tržište pšenice dramatično se promijenilo proteklih nekoliko tjedana”, tvrdi trgovac koji je isporučuje na Bliski istok i u sjevernu Afriku, regije uvelike ovisne o pšenici iz Rusije, SAD-a i Australije, vodećih svjetskih izvoznika. “Rezervirali ste pšenicu najbolje kvalitete, ali nije sigurno da ćete je i dobiti”, naglašava.

Neujednačenu kvalitetu pšenice na kraju sezone žetve zrcali i podatak da je tona australske pšenice niže kvalitete (ASW) prije samo nekoliko mjeseci bila samo osam do 10 dolara jeftinija od one više kvalitete (APW). Sada je jeftinija čak 47 dolara – ovog se tjedna prodavala po cijeni od 318 dolara po toni dok su kupci za kvalitetniju pšenicu morali plaćati 365 dolara po toni.

Uzbuna

Napetosti se na tržištima pšenice osjećaju širom svijeta. Na Čikaškoj burzi cijena pšenice porasla je krajem listopada na najvišu razinu u devet godina dok je u ruskim i australskim lukama dosegnula rekordnu razinu. Rusija je vodeći izvoznik pšenice u svijetu, a Australija zauzima četvrto mjesto na ljestvici.

Upravo su cijene žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda, bile glavni pokretač rasta cijena hrane na svjetskim tržištima u studenome, na najvišu razinu u više od 10 godina, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. Vrtoglavo visoke cijene izazvale su uzbunu među kupcima koji se još nisu u potpunosti oporavili od ekonomskih posljedica pandemije covida 19, a muke im zadaju i visoke vozarine.

Neuspjela strategija

Mnoge mlinarske tvrtke sada imaju neuobičajeno niske zalihe brašna budući da su odgodile nabavu, čekajući žetvu u Australiji u nadi da će biti obilna, a pšenica kvalitetna.

Računica im se izjalovila, a zbog nepovoljnih vremenskih prilika neuobičajeno je slaba i ponuda pšenice visoke kvalitete u ključnim izvoznicima Rusiji, SAD-u i Kanadi neuobičajno slaba. “Kao i obično, Rusija ove sezone prodaje pšenicu s prosječnim udjelom proteina od 12 do 12,5 posto”, tvrdi Andrej Sizov, čelnik savjetodavne tvrtke Sovecon.

Neuobičajeno je, pak, što bi Rusija ove godine trebala proizvesti manje pšenice nego u 2020., a izvoz je u sezoni koja je počela u ljeto pao četiri posto.

Slaba utjeha

U Njemačkoj, ključnom europskom proizvođaču pšenice, trgovci tvrde da su se veliki uvoznici, uključujući Saudijsku Arabiju i Iran, nadali kupiti veliku količinu pšenice s visokim udjelom proteina od Australije. “Ta je nabava sada pod znakom pitanja i uvoznici možda neće imati izbora, morat će pšenicu nabavljati iz drugih izvora”, rekao je jedan trgovac.

Kanada je zbog suše zabilježila najslabiju žetvu u 14 godina, ali visoke temperature i suša značili su i visoki udio proteina u pšenici. Cijene su ipak odvratile kupce i izvoznici u Sjevernoj Americi gotovo i nemaju narudžbi za isporuku pšenice u siječnju i idućim mjesecima, navodi kanadski izvoznik, koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten istupati u javnosti.

Čini se da ni budućnost ne donosi utjehu, unatoč prognozama američkog ministarstva poljoprivrede da bi nova sezona trebala donijeti veću površinu zasijanu pšenicom u SAD-u.

Ključno je pitanje hoće li američka pšenica zadovoljiti kriterij visokog udjela proteina. “Američke zalihe tvrde pšenice vjerojatno će se dodatno smanjiti iduće godine, ako se suditi po sjetvi i profilu potražnje”, procjenjuje Dan Basse, predsjednik savjetodavne tvrtke AgResource Co sa sjedištem u Chicagu.

im/rad rakrdizevci.hr

Foto: pixabay

Izvor: n1