Ostalo je još samo tjedan dana za podnošenje prijava za povrat poreza, evo tko ih je sve dužan predati

Posljednji dan ovog mjeseca, 28. veljače, ujedno je i zadnji dan za podnošenje prijava dohotka za prošlu godinu onima koji to moraju napraviti i svima koji će se poreznicima javiti dobrovoljno, jer žele koristiti neku olakšicu koju lani nisu iskoristili.

Povrat preplaćenog poreza na dohodak za prošlu godinu vjerojatno će biti na razini lanjskog povrata od 1,8 milijardi kuna koliko je novca ukupno uplaćeno na račune 675 tisuća građana, piše Slobodna Dalmacija.

Do prošle godine povrat je obično iznosio oko milijardu kuna, no lani su građani prvi put u svojim godišnjim prijavama mogli koristiti olakšice za mlade zaposlene te je njih 300 tisuća ostvarilo oko 720 milijuna kuna povrata, koji je podigao svotu kompletnog povrata. Zaposleni mlađi od 25 godina imaju pravo na povrat cijelog iznosa poreza na dohodak i prireza koji su im poslodavci uplatili u prošloj godini, a na povrat u visini 50 posto lanjskog uplaćenog poreza mogu računati mladi zaposleni od 26 do 30 godina. Za taj povrat prošle godine nisu trebali pisati prijave, a ne trebaju to činiti ni ove godine, njima će poreznici sami obračunati povrat.

Svima ostalima koji nisu dužni pisati prijavu, a imaju osnova za povrat, poreznici će povrat izračunati na temelju podataka kojima raspolažu i do kraja lipnja poslati privremeno porezno rješenje, na koje mogu prigovoriti do 31. srpnja, s tim da od kolovoza počinje isplata povrata. Građani koji ne moraju pisati poreznicima, ali žele iskoristiti olakšice koje nisu koristili prošle godine, podnose obrazac za priznavanje prava u posebnom postupku, a ne kompletnu prijavu i tako dostavljaju podatke koje poreznici nemaju: za uzdržavane članove obitelji i djecu, ako nisu na njih koristili olakšice na plaćama, za utvrđenu invalidnost poreznog obveznika i članova njegove obitelji, na umanjenje poreza po osnovi prebivališta i boravka na potpomognutom području I. skupine i području grada Vukovara…

Godišnju poreznu prijavu moraju predati građani koji su prošle godine ostvarivali dohodak od samostalne djelatnosti: od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga. Dužni su je podnijeti i rezidenti za dohodak od nesamostalnog rada koji su, prema posebnom zakonu, ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi neovisno o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi.

Svi koji moraju pisati poreznu prijavu i oni koji žele podnijeti zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku mogu koristiti obrasce koje je na svojim internetskim stranicama objavila Porezna uprava, prijave mogu poslati putem sustava ePorezna, mogu ih predati osobno u poreznim ispostavama ili poslati poreznicima preporučeno poštom, a posljednji dan za obavljanje tog posla je 28. veljače.

Poreznici su krajem prošle godine, a potom i ove godine, pozvali građane, rezidente Republike Hrvatske, da dobrovoljno, prije primitka službenog poziva, prijave inozemne plaće, mirovine, primitke od obrta, imovine i imovinskih prava, kapitala ili druge primitke. Vrijedi to za primitke koje su primali od 2016. godine, i to za građane koji se do sada nisu prijavili Poreznoj upravi.

Poreznici poručuju da je inozemni primitak obvezno prijaviti i onda kada je u inozemstvu porez već plaćen, a plaćeni porez uračunat će se u poreznu obvezu. Građani koji se dobrovoljno prijave bit će oslobođeni od kamata i prekršajnih kazni na nepravodobno plaćanje poreza i doprinosa te će se pri njihovu oporezivanju, bez obzira na razdoblje u kojem su primici ostvareni, primijeniti trenutno važeći propisi koji su znatno povoljniji no oni iz prijašnjih godina.

Jedine iznimke za koje ne važi ovaj poziv poreznika su građani koji primaju samo mirovinu iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina, jer će Porezna uprava za njih obaviti automatsku prijavu po službenim informacijama koje je dobila međunarodnom razmjenom podataka. S tim državama je na snazi ugovor prema kojem se ti primici izuzimaju od oporezivanja u Hrvatskoj.

Foto : pixabay