Kulen, pršut i maslinovo ulje postaju prepoznatljivi hrvatski brendovi na globalnom tržištu
Pandemijske muke i zastoji na svjetskom tržištu dodatno su naglasili potrebu orijentacije Hrvatske na vlastitu proizvodnju hrane.
Posebno se to odnosi na meso i mesne prerađevine. Potencijal svakako postoji jer je prema izračunu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u 2018., samodostatnost Republike Hrvatske u proizvodnji mesa iznosila 70,64%.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i pregovarač Kluba zastupnika EPP-a za Mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o Strategiji ‘od polja do stola’, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, uspio se izboriti za zaštitu hrvatskih tradicionalnih proizvoda kao što su kulen i pršut.
- Europska unija odlučna je da prehrambeni sustav učini zdravijim i održivijim. To ne znači da se moramo odreći naših tradicionalnih mesnih proizvoda kao što su slavonski kulen i istarski ili dalmatinski pršut. Štoviše, siguran sam da naši proizvodi, poznati po svojoj vrhunskoj kvaliteti i tradicijskim metodama proizvodnje, ne predstavljaju prijetnju zdravlju građana. Kao član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, a u svojstvu izvjestitelja europskih pučana, amandmanima sam intervenirao u tekst Mišljenja o Strategiji Europske komisije “od polja do stola” kako bih zaštitio proizvodnju tradicionalnih hrvatskih proizvoda, kaže Tomislav Sokol.
Jasno je da Hrvatska ima značajan potencijal proizvodnje u ovom sektoru, koji otvara nove gospodarske i razvojne perspektive, pogotovo za hrvatsko selo. Europa mora postati samodostatna u proizvodnji kvalitetne i zdrave hrane, a hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija moraju biti integralni elementi tog sustava.
Sokol se uspio izboriti da se mediteranska prehrana u toj Strategiji ne kvalificira kao nezdrava. Naime, ostale političke grupacije u Europskom parlamentu usuglasile su se oko teksta Mišljenja prema kojem bi se europska, a time i mediteranska prehrana, označila kao nezdrava. Tijekom pregovora koji su se vodili o konkretnom amandmanu, Sokol je inzistirao na izmjeni teksta ovog akta koji bi označio europsku i mediteransku prehranu nezdravom.
- Moram priznati da sam se nemalo iznenadio kada sam u tekstu predloženog kompromisnog amandmana uočio da se našu prehranu pokušava proglasiti nezdravom. Paušalne i neutemeljene tvrdnje ne smiju zauzimati prostor u službenim dokumentima Europskog parlamenta. Od početka sam bio jasan u svom stajalištu i drago mi je da sam uspio uvjeriti druge kolege zastupnike u ispravnost svoga stava. Ponosimo se našim mediteranskim načinom života i prehranom koja uključuje korištenje svježih namirnica, ribe, voća i povrća i nezamjenjivog maslinovog ulja’ – objašnjava Sokol.
Podsjetimo, Strategija ‘od polja do stola’ definira ključne prioritete za postavljanje održivog i zdravog prehrambenog sustava, a o tome koliko će kompleksna biti provedba ove Strategije govori podatak da je Akcijskim planom koji prati Strategiju predviđeno donošenje 27 zakonodavnih i nezakonodavnih akata u razdoblju do 2024.
Izvor. Tportal.hr, Foto: pixabay.com