Danas obilježavamo Svjetski dan pčela
UN je prepoznao važnost pčela u ekosustavu te je 20. svibnja proglasio Svjetskim danom pčela.
Pčele su najbrojniji oprašivači cvjetova na zemlji. Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane ovisi o njihovu oprašivanju.
To je jedini kukac – životinja koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina.
Pri sakupljanju nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1 000 cvjetova.
Nevjerojatne činjenice o pčelama…
Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk ‘zujanja’.
Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u svom životu, a tokom jednog leta ona posjeti 50-100 cvjetova.
Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje ‘izlete’.
Matica može živjeti i do pet godina (u rijetkim slučajevima i do 7 godina), a ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima, kada polaže i do 2.500 jaja dnevno.
Samo pčele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žaoku, ali pošto nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žaoka ‘zakači’ za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele.
Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”.
Kolonija pčela sastoji se od 20.000 – 80.000 pčela i jedne kraljice.
Foto: pixabay