Velike su vrućine, treba se zaštititi

Visoke su ljetne temperature, a najavljuju se temperature i blizu 40 stupnjeva. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

• Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
• Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
• Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
• Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
• Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
• UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
• UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

• Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
• Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
• Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
• Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
• Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
• Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

• Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
• Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
• Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
• Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
• Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
• Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
• Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
• Birajte najhladniju prostoriju za boravak

• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
• Potražite hlad
• Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
• Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
• Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

• Redovito uzimajte propisanu terapiju
• Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
• Tražite savjet  liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
• Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
• Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
• Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
• Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
• Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
• Pijte dovoljno tekućine
• Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

• Crvena i vruća koža
• Glavobolja
• Smušenost
• Grčevi u mišićima
• Mučnina
• Malaksalost
• Razdražljivost
• Ubrzani puls (rad srca)
• Ubrzano disanje
• Nesvjestica
• Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

• Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
• Osobe starije od 65 godina
• Djeca
• Radnici na otvorenom,

HZJZ