Održan okrugli stol “Zaštita prava civilnih žrtava rata uključivši žrtve seksualnog nasilja u ratu”
U prostorijama Udruge HERA u suradnji sa Centrom za žene žrtve rata – ROSA u srijedu je održan okrugli stol na temu zaštite prava civilnih žrtava rata uključujući i žrtve seksualnog nasilja. Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici/e PU Koprivničko-križevačke, PP Križevci, PU Bjelovarsko- bilogorske, PP Daruvar, predstavnice Upravnog odjela za zdravstveno -socijalne djelatnosti Koprivničko-križevačke županije te predstavnice HERE i ROSE.
Cilj okruglog stola bio je informirati lokalnu zajednicu o sadržaju zakona relevantnih za ostvarenje prava civilnih žrtava koji su propisani Zakonom o pravima žrtava seksualnog nasilja u vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu te Zakonom o pravima civilnih stradalnika Domovinskog rata. Na ovaj način željelo se doprinijeti podizanju informiranosti kako provoditelja zakona tako i žrtava. Sadržaj i primjene Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu predstavile su Nela Pamuković i Adriana Bego iz Centra za žene žrtve rata – ROSA.
Kako je rečeno, Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu usvojen je u srpnju 2015. godine. , a po službenim podacima Ministarstva hrvatskih branitelja tek 10-15% od ukupnog broja žrtava je ostvarilo prava po tom zakonu. Žrtve imaju pravo na psihosocijalnu, pravnu, zdravstvenu pomoć, medicinsku rehabilitaciju, liječnički sistematski pregled, obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, smještaj u ustanovu za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji i drugim osobama i novčanu naknadu. Zakon o pravima civilnih stradalnika Domovinskog rata usvojen je u srpnju 2021. godine i potrebno je informirati javnost o njegovom sadržaju, postupku prijave i provedbi.
Zbog straha i društvene stigme velika većina žrtava seksualnog nasilja ne usudi se prijaviti ovu vrstu nasilja. Zbog nezaliječene traume ili straha da će u društvu ili obitelji biti osuđivane ili obilježene, žrtve vrlo često šute i zločini ostaju neprijavljeni, a počinitelji nekažnjeni. Stoga je zaključak da o ovome treba više informirati javnost kako bi žrtve ostvarile svoja prava.
ji/radiokrizevci.hr
