U Križevcima održan peti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba (II)“

U organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ u Križevcima u subotu je 22. listopada 2022. održan peti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba (II)“. Cilj je znanstvenoga skupa bio znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku književnost kršćanskoga nadahnuća te dati doprinos premošćivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito.

Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom domaćice predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ doc. dr. sc. Tanje Baran koja je zaželjela dobrodošlicu okupljenima predstavljajući Križevce kao jedno od ključnih središta hrvatske duhovne kulture. Okupljene je u ime Grada Križevaca pozdravio Krešimir Brunović, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, gradnju, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, a u ime crkvenih vlasti križevački vladika mons. Milan Stipić te izaslanik bjelovarsko-križevačkoga biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka križevački župnik preč. Stjepan Soviček. Uputili su srdačnu dobrodošlicu znanstvenicima i snažne riječi potpore organizatorima simpozija.

Suorganizatorske poruke u ime Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izrekao je predsjednik organizacijskoga odbora prof. dr. sc. Danijel Labaš, a u ime Glasa Koncila Luka Tripalo. Svečanost otvorenja glazbenim su programom obogatile sopranistica Tea Mudrović i klaviristica Eva Kirchmayer Bilić.

Skup je otvorila Jasna Šego predavanjem Hrvatska i egzilna stvarnost u pjesmama Antuna Bonifačića. O drugom egzilnom pjesniku govorila je Dubravka Dubravec Labaš u predavanju Odjeci talijanskoga kulturnoga i duhovnoga prostora u opusu Viktora Vide, a niz o emigrantskim književnicima toga razdoblja nastavio je Danijel Labaš predavanjem Novinar, publicist i književnik Luka Brajnović u Hrvatskoj reviji od 1951. do 2000. O Brajnovićevu stvaralaštvu, ali u časopisu „Osoba i duh“ govorila je Tamara Bodor, dok je Vladimir Lončarević prikazao književno djelovanje emigrantskoga časopisa „Glas Svetoga Antuna“. Emanuela Herceg održala je predavanje o književnim večerima hrvatskoga društva „Kotromanić“ u Beču, a egzilnu tematiku nastavila je Zrinka Podhraški Čizmek predavanjem o emigrantu Nikoli Čolaku i njegovoj knjizi „Iza bodljikave žice“. U svom izlaganju Darko Čokor usporedio je dvije enciklopedije hrvatskoga leksikografa i katoličkoga intelektualca Mate Ujevića. Dio dosad neobjavljenih radova hrvatskoga glazbenika Slavka Modrijana (1909. – 1985.) prvi put je predstavila Eva Kirchmayer Bilić, dok je Dean Slavić u svom izlaganju ponudio novu interpretaciju novele Nikole Šopa iz 1938. godine „Priča o tome kako je moj gradić potonuo“.

Poslijepodnevni dio programa započele su Hana Kilijan i Veronika Novoselac prikazom analize tekstova Marice Stanković koje je u vrlo izazovnom razdoblju objavljivala u katoličkoj tiskovini „Dobri pastir“ (1945. – 1946.). Dosad nedovoljno istražen opus katoličkih intelektualki predstavila je Marina Katinić Pleić u predavanju o književnici Sidi Košutić i glazbenici Ivani  Lang te Marino Erceg koji je prikazao dio stvaralaštva svestrane novinarke, suradnice Glasa Koncila Smiljane Rendić. O kršćanskoj simbolici u romanu Maka Dizdara „Kameni spavač“ govorio je Boris Beck, a Tea Sesar o poimanju Boga u izabranoj poeziji Ivana Goluba. Anto Barišić izlagao je o renomiranom hrvatskom latinistu i katoličkom teologu Tomislavu Janku Šagi-Buniću i njegovom istančanom osjećaju za hrvatski jezik. Pavo Norac-Kevo izlagao je o časopisu „Hrvatica“ posvećenom hrvatskim iseljenicama, a skup je zatvorio Krešimir Tičić svojim svjedočanstvom o prvoj igranoj emisiji katoličkoga nadahnuća Hrvatske radiotelevizije prikazanoj na Božić 1991. godine.

Radovi sa znanstvenoga skupa bit će recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2023. godine.

Organizacijski i programski znanstveni su skup potpisali: prof. dr. sc. Danijel Labaš kao predsjednik organizacijskog odbora, Tamara Bodor kao tajnica, te članovi: dr. sc. Matijas Baković, doc. dr. sc. Tanja Baran, prof. dr. sc. Ivo Džinić, prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, Branimir Stanić i Luka Tripalo. Potporu skupu dao je Grad Križevci.

Detaljnije na mrežnim stranicama organizatora: www.hrstud.unizg.hr, www.glas-koncila.hr i www.kranjcic.hr.

Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“