U Dubravi raspravljali o medijima, razvoju djece i umjetnoj inteligenciji

U sklopu Dana medijske pismenosti u Kulturnom centru u Dubravi večeras je održano javno predavanje na temu medija i dječjeg razvoja te umjetne inteligencije.

Dječji vrtić Dubrava bio je organizator događanja, a predavačice su bile ravnateljica vrtića Milena Hajder-Jambrušić i odgojiteljica Ivana Fijačko.

Ivana Fijačko istaknula je kako bi bilo pogrešno isključiti medije iz dječjeg života te je dužnost odraslih jačati dječje digitalne kompetencije te postaviti granice.

– Hrabri telefon je 2017. godine u suradnji sa stručnjacima proveo istraživanje na uzorku od 655 obitelji iz ruralnih i urbanih dijelova. Tada je gotovo svako kućanstvo imalo računalo, mobitel i televizor, a nešto manje njih tablet i igraću konzolu. Možemo samo zamisliti kakvi su podaci danas, a sve nas to treba zabrinuti. Djeca vole ekrane jer je na njima sve dinamično, no preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da djeca do godine dana ne bi trebala biti izložena ekranima, a djeca od dvije godine samo 30 minuta na dan. Prve tri godine života su najvažnije, jer od rođenja do treće godine života, mozak djeteta se razvija 85 posto. Mi smo ključni u stimuliranju dječjeg mozga, kako bi dosegao svoj potpuni kapacitet u tim najranijim godinama. Pretjerano gledanje u ekran mijenja strukture djetetovog mozga na negativan način. Postoje istraživanja koja su dokazala da djeca koja su izložena ekranima imaju promjene u kori debelog mozga koje se ne mogu ispraviti – kaže Fijačko.

Dodala je da osim negativnih, postoje i brojni pozitivni utjecaji, a to su stjecanje novih znanja i umijeća, usvajanje znanstvenog i kulturnog nasljeđa, obogaćen vokabular te razvoj mašte i kreativnosti.

– Opreza nikad dosta jer jednim klikom miša, dijete može gledati neprimjeren sadržaj. Odrasli su ključni u poticanju djece na kritičko razmišljanje – zaključila je Fijačko.

Milena Hajder-Jambrušić održala je predavanje o umjetnoj inteligenciji te istaknula kako razvoj medija ide prebrzo i ne možemo ga zaustaviti, ali možemo biti svjesni promjena.

– Primjere umjetne inteligencije možemo vidjeti gotovo na svakom koraku. Nalazi se u tražilicama koje olakšavaju pronalazak informacija, u raznim prevoditeljima, proširila se i napreduje u medicinskoj dijagnostici, navigaciji i putovanju, poljoprivredi, ekonomiji te računalnim igrama. Umjetna inteligencija putem pametnog telefona prikuplja informacije o nama čime se ugrožava naša sigurnost, ali i privatnost. Ukoliko bolje razumijemo umjetnu inteligenciju, bolje se snalazimo u digitalnom okruženju i možemo se zaštititi od mogućih manipulacija i prevara. Možete upisati besplatan tečaj umjetne inteligencije. Još 2019. godine omogućila ga je Finska za sve članice EU, a dostupan je na hrvatskom jeziku. U Hrvatskoj je tečaj upisalo više od 10 tisuća polaznika, a više od 150 ga je završilo – rekla je Hajder-Jambrušić.

Kada je riječ o odgojno-obrazovnom sustavu, umjetna inteligencija ima prednosti, ali i nedostatke.

– Roboti se ponavljanjem iste prakse ne unapređuju kao što to rade ljudi. Da bi se postigla visoka inteligencija kod robota, potreban je hardver koji je kompatibilan s ljudskim mozgom, a takvo računalo je već proizvedeno u Kini. Korištenje tehnologije izaziva ovisnost. No ipak, informacijsko-komunikacijske tehnologije utječu na razvoj kreativnog i divergentnog mišljenja, kažu stručnjaci. Jedan od negativnih efekata je i povećanje nezaposlenosti jer će roboti zamijeniti ljude – zaključila je Hajder-Jambrušić.