Predstavljena knjiga „Križevci u galantnom stoljeću: Obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba“
Knjiga dr. sc. Zdenka Baloga „Križevci u galantnom stoljeću: Obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba“ predstavljena je u petak u Gradskoj knjižnici Franjo Marković Križevci. Uz autora, knjigu su predstavili recenzenti knjige: prof. dr. sc. Neven Budak i prof. dr. sc. Slaven Bertoša, dok je u ime izdavača, Ogranka Matice hrvatske Križevci, knjigu predstavila mr. sc. Renata Husinec.
Promociju knjige uz Maticu, suorganizirao je i Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a u Križevcima te se u ime suorganizatora prigodno na početku predstavljanja obratio voditelj Zavoda akademik Franjo Tomić, dok je programom moderirala Martina Valec Rebić.
Knjiga Zdenka Baloga Križevci u galantnom stoljeću s podnaslovom Obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba govori o važnom, ali i zanimljivom periodu prošlosti Križevaca, 18. stoljeću. Sastavljena je na temelju konkretnih primjera iz arhivskih spisa – križevačkih matičnih knjiga i ostale građe: zbirke arhivskih dokumenata Gradskog muzeja Križevci, isprave iz fonda Grada Križevaca, Hrvatskog državnog arhiva, pojedine isprave iz Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu te iz arhiva rimokatoličke Župe svete Ane u Križevcima.
U njoj se donose analize podataka o pojedinim obiteljima, pa knjiga ne predstavlja samo važan i nov doprinos poznavanju križevačke prošlosti na temelju podataka iz mjesnih matica nego i lokalne genealogije. Izneseni se podaci analiziraju interdisciplinarno, ne samo s povijesnog aspekta već i pravnog, jezikoslovnog, antropološkog, kulturološkog, gospodarskog… Balog je izveo na pozornicu šaroliku galeriju likova, pojedinačnih i obiteljskih sudbina, priča koje zvuče kao skice za avanturističke romane, kao i onih koje izgledaju beznačajno, ali su baš takve znakovite za svoje vrijeme.
Vrijedno istraživši golemu količinu podataka koju nam arhivska vrela, ovdje ponajprije matične knjige, pružaju, autor je dao važan doprinos regionalnoj i nacionalnoj historiografiji, ukazavši i na neophodnost nastavka takvih istraživanja i za mnoga druga mjesta.
Zdenko Balog (Zagreb, 1958.), povjesničar umjetnosti. Završio je Školu primijenjene umjetnosti, a zatim Filozofski fakultet u Zagrebu (studij povijesti umjetnosti i studij komparativne književnosti). Diplomirao je 1983., a magistrirao deset godina kasnije na Katedri za vizualne komunikacije i dizajn s temom Vizualni identitet modnog žurnala u Hrvatskoj. Godine 2012. stječe akademski status doktora znanosti obranom doktorske teze Graditeljska baština Hermana Celjskoga i njeni odrazi u zapadnoj Slavoniji 15. stoljeća.
Još tijekom studija pokazao je sklonost terenskom i istraživačkom radu, tako da u Istri sudjeluje u istraživanju Rašporskog kapetanata (obrambenog sustava kontinentalne Istre). Istraživanja gradića Roča sažeo je u knjizi Roč u srednjem vijeku: Roč i Rošćina od kasne antike do Uskočkih ratova objavljenu 2005. godine. Po završetku studija radi kao kustos u dvorcu Trakošćan, s posebnom brigom za spomenički kompleks bivšeg pavlinskog samostana u Lepoglavi. Razvija naklonost prema gotičkoj umjetnosti devet godina (1986. – 1995.) istražujući lepoglavsku crkvu i samostan te razdoblje od kraja 14. do polovine 15. st. u sjevernoj Hrvatskoj i slovenskoj Štajerskoj. Vodi arheološke radove na lepoglavskom spomeničkom kompleksu i osmišljava prijedlog za buduću muzeološku prezentaciju Trakošćana. Inicira i vodi prve četiri godine Lepoglavskih dana te pokreće i uređuje Lepoglavski zbornik.
Godine 1995. seli se u Križevce i dobiva stalan posao u Narodnom sveučilištu, danas Pučkom otvorenom učilištu. Tada počinje istraživati srednjovjekovnu i novovjekovnu povijest križevačkog kraja, na temelju čega izdaje 2003. knjigu posvećenu 750. obljetnici križevačkih gradskih povlastica Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku. Objavljuje priloge u časopisima Peristil, Kaj, Buzetski zbornik, Cris i drugima.
Zajedno s nakladnikom Veda iz Križevaca i fotografom Nikolom Žuljem objavljuje djelo enciklopedijskog opsega u dva sveska Gradovi kontinentalne Hrvatske 2013. te Gradovi jadranske Hrvatske 2014. Potom s istim suatorom objavljuje seriju od sedam knjiga kulturnog turizma. Objavljuje monografiju Sakralni objekti i sakralna baština na području općine Sveti Petar Orehovec 2023.
Posljednjih desetak godina odmiče se od medievalnih tema, a u žarištu su mu interesa teme svakodnevnog života u ranom novom vijeku, posebno na temelju matičnih knjiga i ostalih arhivalija privatnog prava. Od ostalih tema na kojima radi u ovom razdoblju ističu se biografske studije posljednje hrvatske „vještice”, Križevčanke Magde Logomer, križevačkog gradskog suca Ivana Kešera te pokrajinskog kipara Stjepana Severa. Ovom posljednjem pripremio je u suradnji s Gradskim muzejom Križevci retrospektivnu izložbu 2021. Knjiga Križevci u galantnom stoljeću sažetak je sedmogodišnjeg istraživanja te donosi sveobuhvatnu sliku života križevačkih građana 18. stoljeća „od začeća do smrti i dalje” utemeljenu na građi i oživljenu riječju suvremenika.
