U ovoj godini prijavljeno 490 skitnica i prosjaka, 20 posto više nego lani
Nedavna presuda po kojoj je 55-godišnji Rajko S. iz Knina osuđen zbog prosjačenja na uvjetnu kaznu zatvora od 15 dana, aktualizirala je pitanje prosjačenja koje je ove godine, u odnosu na lani, u porastu za 20 posto, piše u srijedu Večernji list
Usporedbe radi, u prvih osam mjeseci 2020. godine po podacima MUP-a je, zbog odavanja skitnji i prosjačenju, a što je prekršaj po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, prijavljeno 408 osoba, dok je ove godine do kraja kolovoza u istom prekršaju evidentirano 490 takvih slučajeva, dakle 20,1 posto više.
Odavanje skitnji ili prosjačenje, posebno ono u kojem prosjak laže o svom imovinskom stanju ili bolestima kako bi građane dobio na samilost, kažnjivo je svugdje, tu vrstu uznemiravanja mogu prijaviti i sami građani ili policija, ukoliko počinitelja zatekne u prošnji. Tako je bilo lani u slučaju Rajka S.
Za prosjačenje je moguće izreći prekršajne novčane kazne, stoji u zakonu, i to u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznu zatvora do 30 dana. Rajko je dobio uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, pa ukoliko u idućih godinu dana ne ponovi ovakav ili slični prekršaj, neće u zatvor. No, ostao je i bez ‘zarađenih’ 60 kuna obzirom da je sud odlučio da mu se ta imovinska korist oduzme i vrati oštećenicima u iznosima u kojima su isti oštećeni.
Zbog lošeg imovinskog stanja, stoji također u odluci suda u Gračacu, prosjak je oslobođen plaćanja troškova postupka koji su u ovom slučaju, daleko veći od materijalne koristi koju je Rajko pokušao ostvariti.
Nerijetko iz Centara socijalnih skrbi napominju kako svatko tko ima problema sa novčanom situacijom, može kod njih potražiti pomoć; od novčane do drugih potrepština za život, svaki grad, općina, imaju mogućnost dodatno pomoći siromašnim ljudima, a beskućnici imaju na raspolaganju Skloništa po županijama gdje, osim krova nad glavom, imaju mogućnost proći i prekvalifikacije, neka školovanja kako bi stekli uvjete da se vrate na tržište rada ukoliko je to moguće.
Zato i iz Skloništa nerijetko kažu da se rijetko tko odluči na prošnju i da se tu često radi o osobama koje i nisu u tako teškoj situaciji ili su, pak na prošnju prisiljene, donosi Večernji list.
im/radiokrizevci.hr
Foto: pixabay
Izvor: večernji list