Proslavljen naslovni blagdan Grkokatoličke Katedrale Presvete Trojice
Na Duhovski ponedjeljak, kada Grkokatolička Crkva slavi blagdan Presvete Trojice, 6. lipnja 2022., proslavljen je naslovni blagdan Katedrale Presvete Trojice u Križevcima. Tom prigodom svečanu arhijerejsku liturgiju služio je križevački vladika Milan Stipić, u zajedništvu sa svećenicima i đakonima Križevačke eparhije kao i rimokatoličkim svećenicima iz križevačkog dekanata Bjelovarsko-križevačke biskupije i drugih krajeva. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor pod ravnanjem Martina Pleše. Prema tradiciji bizantskog obreda, na Duhove i kroz duhovsko vrijeme služi se u zelenoj liturgijskoj boji a hramovi se ukrašavaju zelenilom, što označava duhovski procvat Crkve koja je navještajem Krista i Radosne vijesti navodnila pustinju zemlje i čovječanstva novom dimenzijom života. U homiliji je biskup Milan protumačio otajstvo blagdana Pedesetnice i Silaska Svetoga Duha: ”Proslavljamo rođendan Crkve – zajednice Kristovih vjernika. Duhovski događaj je bio trenutak kad ih je Gospod oslobodio svakoga straha i poslao u svijet, koji ima svoje potrebe i zahtjeve. Nije im dao da provedu cijeli život u dvorani Posljednje večere, gdje bi sigurno bili zaštićeniji iza čvrstih vrata. Poslao ih je u svijet da mu ponude navještaj slobode, koju su iskusili uskrsnućem i za koju ih je osposobio Duh osloboditelj. Apostolska zajednica je uzor kršćanskih zajednica po kojoj bismo trebali živjeti i mi u današnjem svijetu i životnim okolnostima. Duhovi su konačni poraz staroga i nastanak novoga svijeta” naglasio je biskup Stipić. Govoreći o stanju čovječanstva u suvremenom svijetu, vladika Stipić je kazao: ”Papa Benedikt XVI. ističe da je potrebno stvari promatrati ne samo s gledišta načina i uspjeha nego i s gledišta normativnosti ljubavi prema bližnjemu, koja se ravna Božjom voljom, a ne samo našim željama. To nije lako u našoj znanstveno-tehničkoj kulturi zapadne civilizacije u kojoj je za mnoge praktični ateizam normalno životno pravilo. Postoji možda nešto ili netko, misli se, tko je u pradavna vremena pokrenuo svijet, ali on se nas ne tiče. Kada ovaj stav postane opći životni stav, tada sloboda više nema nikakvih mjerila, tada je sve moguće i dopušteno” istakao je biskup Milan.
”Bezbrižnost, nedostatak interesa za pitanje o smislu, to je »bolest na smrt«, poslužimo li se izrazom Soerena Kierkeggarda, bolest koja prožima suvremeno društvo. Ono što ostaje zapravo je potišten, razdrobljen, ciničan ljudski subjekt, nesposoban biti čovjek, sumnjičav prema svakome projektu koji se prikazuje kao odgovor na cjelovito postojanje. Za njega se sreća sastoji u trenutačnom zadovoljavanju fizioloških i psiholoških potreba, što nalazi, prije svega, u lijepoj odjeći, zabavi, putovanjima, društvenim odnosima i dobroj hrani. Sve što bi moralo biti sporedno u njegovu životu – kazališne predstave, šport, glazba, briga za tijelo – postaje njegovim središtem. To je kultura prolaznoga. Takav čovjek ne želi nikakvo povezivanje različitih trenutaka života jer bi to uključivalo povratak stvarnosti i odgovornosti za nju. Je li takav čovjek sretan? Vjerojatno nije. Najočitiji znak njegove nesreće jest njegova nesposobnost za život; samoubojstvo, tako česta pojava među mladima; nasilje i uzimanje droge. Sve su to znakovi njegova dubokog neprijateljstva prema samome sebi i životu. Na paradoksalan način to je ujedno i znak njegove neuništive težnje za onostranim”, proučio je vladika Stipić, zaključivši: ”Jedina brana koja bi mogla zaustaviti besmislenost u čovjeku kao i lanac nasilja među ljudima jest priznati da u čovjeku postoji sveto odnosno ono Božansko. Svaki čovjek je sveta ikona živoga Boga. Po daru Kristova Duha darovano nam je zajedništvo s božanskim koje nas osposobljava za ljudsko djelovanje. Zato draga braćo i sestre molimo nebeskoga Oca da nam pošalje Duha svetoga koji će obnoviti svakoga od nas i koji će posvetiti svako naše djelo i nastojanje. Bože daj nam poniznosti da shvatimo da sve što radimo ima smisla samo ako radimo iz ljubavi prema tebi i ostat će trajno samo ako sve što činimo bude posvećeno tvojim Božanskim duhom”.
Vladika Milan se na kraju i osvrnuo na rat u Ukrajini rekavši: ”Molimo braćo i sestre da Bog pošalje Svog Duha na svjetske vladare da zaustave ratove u svijetu osobito u bliskoj nam Ukrajini. Molimo da Duh Sveti obnovi cjelokupnu ljudsku civilizaciju da čovjek ponovno počne voljeti i poštovati Ljudski život osobito kod još nerođene djece o kod starih i nemoćnih ljudi.”
Tijekom liturgije križevački vladika Milan Stipić podijelio je naprsni križ i nadbedrenik o. Miroslavu Krnješinu, vikaru grkokatoličkog bosansko-hercegovačkog vikarijata i župniku Banja Luke koji je tim činom postao protojerej stavrofor.
