Kongres hrvatskih esperantista u Đurđevcu okupio esperantiste s tri kontinenta

U Đurđevcu se prema odluci Hrvatskog saveza za esperanto, nakon 11-godišnje pauze održao 11. kongres hrvatskih esperantista.

U Domu kulture, na svečanom programu okupili su se esperantisti, predstavnici esperantskih centara iz BiH, Slovenije i Srbije ali i esperantisti iz Afrike i Azije.

Sve je prisutne uvodno, na esperantu, pozdravio predsjednik Kongresnog odbora ujedno i predsjednik Dokumentacijskog esperantskog centra, Zdravko Seleš istaknuvši kako je esperanto proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom RH te ga treba čuvati kao posrednika među kulturama.

-Uz brojna kulturna događanja, Kongres je prilika da se razmijene iskustva, a održana je i godišnja skupština Hrvatskog saveza za esperanto iz Zagreba- istaknuo je predsjednik Seleš.

Gradonačelnik Grada Đurđevca Hrvoje Janči poželio je svima dobrodošlicu u Grad Đurđevac i pozvao sve da uz kongres, istraže i sve ono što Grad Đurđevac nudi svojim posjetiteljima. Uz gradonačelnika, okupljenima se kratko obratio i zamjenik župana Ratimir Ljubić.

Naime, tradicija kongresa hrvatskih esperantista datira od 1997. godine, kada je u Zagrebu održan prvi takav skup. Slijedili su gradovi Varaždin, Osijek, Đurđevac (2000.), Rijeka, Zagreb, Zabok, Velika Gorica, Bjelovar i Koprivnica (2012.). Nakon posljednjeg, 10. kongresa u Koprivnici, došlo je do stanke uglavnom zbog nedostatka mjesnih organizatora.

Prošle je godine đurđevački Dokumentacijski esperantski centar Hrvatskom savezu za esperanto uputio svoju kandidaturu za organizatora kongresa, temeljeći svoju odluku na iskustvu koje su đurđevački esperantisti stekli tijekom organizacije dvaju ranijih kongresa: u Đurđevcu i Koprivnici.

Osvrt na Kongres dala je tajnica Hrvatskog saveza za esperanto Spomenka Štimec, dok je predstavnica Zavoda za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ivana Kurtović Budja govorila na temu zaštite esperanta u Hrvatskoj, a zatim je uslijedio kulturno-umjetnički program.