Znanstveni skup “Povijest, kultura, nasljeđe” u Križevcima u organizaciji Križevačke eparhije
Križevačka eparhija organizira znanstveni skup pod nazivom “Povijest, kultura, nasljeđe”, koji će se održati u petak 22. studenog 2024. u konzistorijalnoj dvorani biskupijske rezidencije Križevačke eparhije.
Križevačka eparhija nastala je unijom kršćana bizantskog i latinskog obreda u Hrvatskoj s Katoličkom crkvom na čelu s episkopom Simeonom Vratanjom. Papa Pavao V. apostolskim pismom Divinae Maiestatis Arbitrio 21. XI. 1611. potvrđuje obnovu crkvenog zajedništva dotad pravoslavnih Vlaha, Uskoka i drugih s rimskom Apostolskom Stolicom i tako nastaje Marčanska unija i sjedište grkokatoličke crkve koja okuplja sve katolike bizantskog obreda na području Ugarske, Slavonije, Hrvatske i krajnjim granicama Kranjske (Žumberak), i koja postoji do danas kao Križevačka eparhija.
Od sjedinjenih Vlaha u sklopu Marčanske biskupije do danas su se kao grkokatolici održali samo žumberački potomci starih Uskoka. Budući se Marča nalazila na teritoriju Zagrebačke biskupije, isprva su marčanski biskupi bili tretirani kao obredni grkokatolički pomoćni biskupi zagrebačkih biskupa. Od marčanskih biskupa posebnu važnost imaju biskupi Gabre Mijakić (1662. – 1670.) i Pavao Zorčić (1671. – 1685.). Druga polovica 18. stoljeća obilježena je vladikom Bazilijem Božičkovićem (1759. – 1785.) čijim zalaganjem, i uz potporu carice Marije Terezije, papa Pio VI. bulom Charitas illa 17. lipnja 1777. dokida Marčansku i utemeljuje novu grkokatoličku Križevačku biskupiju sa sjedištem u Križevcima, koja je od 1852. a u sastavu novoosnovan Zagrebačke metropolije.
Vjernici te biskupije su Hrvati od 1611. godine, Rusini od 18. st. te Ukrajinci i drugi od 19. st. Jurisdikcija Križevačke eparhije je obuhvaćala sve katolike istočnog obreda u bivšoj državi, uključujući velike skupine grkokatolika u Vojvodini i u Makedoniji. Danas se jurisdikcija Križevačke eparhije proteže na Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Od 1966. godine sjedište biskupije nalazi se u Zagrebu, a 2020. godine vraćeno je u Križevce.
Budući da se 2027. godine obilježava 250 godina od osnutka Križevačke eparhije namjera je tu veliku obljetnicu popratiti zbornikom znanstvenih radova, a kao početni korak upravo je organizacija ovoga skupa. Cilj skupa je obraditi bogatu povijest Eparhije od njezina početka do najnovijih vremena, djelovanje marčanskih i križevačkih vladika, vjerski i kulturni život kao i bogatu umjetničku baštinu na prostoru koji Eparhija obuhvaća.
Svim zainteresiranim izlagačima na raspolaganju je i arhiv Križevačke eparhije kao i korištenje građe iz biblioteke koja se nalazi u sklopu biskupijske rezidencije u Križevcima. Svi radovi bit će recenzirani i objavljeni u zborniku radova.
“Molimo da nam do 1. svibnja 2024., na adresu [email protected] ili [email protected] pošaljete naslov teme i kraći sažetak izlaganja (do 250 riječi). Obavijest o prihvaćanim temama bit će poslana do 1. lipnja 2024. “-poručuju iz Eparhije.