Opasnost za hrvatsku poljoprivredu
Kad su u pitanju klimatske promjene, u budućnosti hrvatskoj se poljoprivredi ništa dobro ne sprema, a to je pokazao nedavno zabrinjavajući izvještaj Europske agencije za okoliš (European Environment Agency).
Prema tom izvještaju koji nosi naziv Adaptacija poljoprivrednog sektora Europske unije klimatskim promjenama, Hrvatska zajedno s Bugarskom i Latvijom proglašena je zemljom koja nema izgrađenu adekvatnu nacionalnu strategiju adaptacije klimatskim promjenama kad je u pitanju sektor poljoprivrede. U izvještaju se dalje navodi kako bi Hrvatska kao i druge zemlje na jugu Europe do 2050. godine mogle imati i do čak 50% smanjenja uroda raznih poljoprivrednih kultura – najviše će biti ugrožene kulture pšenice, kukuruza i šećerne repe.
Ovakva negativna projekcija, povezana je s nepostojanjem dovoljno modernih i efikasnih sustava navodnjavanja koji su trebali biti izgrađeni u skladu s već spomenutim nacionalnim strategijama.
Kad već spominjemo sustave za navodnjavanje, važno je naglasiti i činjenicu da velika većina poljoprivrednika i jedinica lokalne samouprave do sada nisu dovoljno iskoristili europska sredstva namijenjena projektu za navodnjavanje u okviru Programa za ruralni razvoj i investicijske Mjere 4. Tome treba dodati i dosadašnje nedovoljno ulaganje od same države koje je provedeno bez ikakve analize isplativosti investicija i dinamike povrata sredstava.
Posebno je to vidljivo u realizaciji Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenjem poljoprivrednog zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) u razdoblju od 2004. do 2016. kada je utrošeno nevjerojatnih 1,1 milijardi kuna kojim je omogućeno navodnjavanje samo 13 tisuća hektara – poljoprivrednici navodnjavaju samo desetinu ove površine, a na nekim područjima i znatno manje.
Pored sustava za navodnjavanja, opasnost za poljoprivredu predstavlja i emisije ugljičnih dioksida koju ona proizvodi. Naime, europska poljoprivreda odgovorna je za 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, a za smanjenje ugljičnog otiska, ističu europski ekološki stručnjaci, potrebno je promijeniti prehranu, regulirati korištenje umjetnog gnojiva te poraditi na boljem smještaju stoke i zbrinjavanju njenog gnojiva.
Mnogi poznati hrvatski agronomi i nezavisni analitičari, kao što je dr. Darko Znaor, ukazuje na sve veće probleme u hrvatskoj i europskoj poljoprivredi, s posebnim naglaskom na klimatske promjene. Iz njegovih analiza dolazi se tako do još poražavajućih informacija o stanju u poljoprivredi i njezinoj perspektivi. – Postojeći klimatski modeli i studije predviđaju značajnu promjenu klime u nadolazećim desetljećima.
Procjene za Hrvatsku ukazuju na porast temperature zraka i porast oborina; jače i učestalije pojave suša, toplinskih valova, mrazova kratkotrajnih jakih oborina te olujnih i orkanskih vjetrova. Najveće posljedice se očekuju u sektoru poljoprivrede i šumarstava, s povećanon učestalošću šumskih požara. Zatim u turizmu i energetici, npr. hidrocentrale će proizvoditi manje struje. Promjene se očekuju i u vodnom sektoru, pa i zdravstvu ali i u prometu zbog poplava. Prema izvještaju Europske agencije za okoliš, Hrvatska spada u skupinu od tri zemlje (zajedno s Češkom i Mađarskom), s najvećim udjelom štete od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. – za portal Bilten nedavno je izjavio Darko Znaor.
Na kraju, radi potpunije slike katastrofalnog stanja u hrvatskoj poljoprivredi za što je odgovorana sama država, treba još samo navesti kako u segmentu osiguranja poljoprivredne proizvodnje, na listi europskih zemalja, Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu. (zv) foto: eko zona