Uništavanje šuma je novi trend koji i Hrvatska prati

Jeste li znali da kada nestanu šume, nestajemo i mi?

Prošle su godine stanovnici Zemlje uništili goleme površine šuma koje se mogu usporediti s veličinom Engleske ili Belgije, što je četvrti najveći trend pada otkako su nam 2001. postali dostupni globalni satelitski podaci.

Tijekom prošle godine nestalo oko 12 milijuna hektara prašuma, odnosno da je svakodnevno, svake minute nestajala količina šumskog prostora jednaka površini 30 nogometnih igrališta.

Posebno brine podatak po kojemu se trećina navedene brojke ili 3,64 milijuna hektara odnosi na takozvane primarne šume ili prašume sa stablima starim stotinama ili čak tisućama godina. One su važne jer apsorbiraju i pohranjuju ugljik u većoj količini od ‘običnih’ šuma.

Globalni gubitak šuma vrhunac je dosegao 2016. godine, djelomično zbog vremenskih uvjeta, zbog fenomena El Nina i požara koji su izmakli kontroli u Brazilu i u Indoneziji.

Glavnim krivcima mogu se smatrati stočarska industrija i golema poljoprivredna proizvodnja, osobito palmina ulja u Aziji i Africi te proizvodnja soje i kultura za proizvodnju biogoriva u Južnoj Americi.

Tijekom 2018. najviše šuma, čak četvrtina, iskrčena je u Brazilu, a po 10 posto ih je nestalo u DR Kongu i Indoneziji. Puno je šume prošle godine iskrčeno i u Maleziji te na Madagaskaru.

I sljedećih pet drži neslavan rekord: DR Kongo s 4800 km2 uništenih tropskih šuma, Indonezija s 3400 km2, Kolumbija s 1800 km2 te Bolivija s 1500 km2. Madagaskar je tijekom 2018. izgubio dva posto cjelokupne površine svojih prašuma.

U pitanju je zdravlje planeta na kojem živimo te smo svakim izgubljenim hektarom prašuma sve bliže zastrašujućem scenariju još većih klimatskih promjena.

Hrvatska također prati ovaj trend jer kako vidimo na fotografijama, šume nestaju, a ostaju samo pusti proplanci i razorena zemlja.

Spaljivanjem ili čišćenjem golemih površina prašuma ne samo da se u atmosferu oslobađa ugljik, već se i smanjuje mogućnost apsorpcije ugljičnog dioksida.

Pozitivnu vijest u izvješću GFW-a čine podaci o Indoneziji, koja je u 2018. godini izgubila 3400 km2 prašuma, što je 63 posto manje u odnosu na 2016. godinu.(Tekst: metroportal.hr) Foto:Zeleni Odred