Svjetski dan nepušenja 31. svibnja
Svake godine 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja, kojeg je potakla Svjetska
zdravstvena organizacija 1987. godine. Pušenje duhana danas se smatra jednim od
najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje.
To je teška ovisnost sa visokim adiktivnim potencijalom, što znači da se ovisnost razvije već
za nekoliko tjedana ukoliko se svakodnevno koristi duhan. Kod adolescenata koji koriste
duhan ovisnost se može razviti čak i prije svakodnevne konzumacije duhana. Procjenjuje se
da danas u svijetu puši približno 1.3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva
iznad 15-te godine života. Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj za
- – 2015. godinu 25% stanovnika svakodnevno puši, dok povremeno puši 3,7%
stanovnika.
Duhanski se dim sastoji od 7000 različitih kemijskih supstanci, s više od 70 kancerogenih.
Pušenje svake godine u svijetu ubija približno šest milijuna ljudi, a među njima više od
600.000 nepušača umire od posljedica pasivnog pušenja od čega je 175.000 djece. Smatra se
da u svijetu svakih 8 sekundi umire jedna osoba zbog bolesti prouzročenih pušenjem
cigareta, u EU svake godine umre oko 700.000, dok u RH više od 9.000 ljudi. U etiologiji
ovisnosti o duhanu važnu ulogu imaju tri čimbenika i njihovo uzajamno djelovanje:
sociokulturalna sredina, psihološka i biološka svojstva pojedinca te dostupnost duhanskih
proizvoda na tržištu. Sindrom ovisnosti definira se kao skup fizioloških, bihevioralnih i
kognitivnih fenomena u kojih uporaba neke psihoaktivne tvari ili skupine tvari za osobu
dobiva veću važnost, nego drugi obrasci ponašanja koji su prije imali veću vrijednost.
Razlikujemo fizičku ovisnost koja se očituje sindromom ustezanja (apstinencijskim
sindromom) kod kojeg se nakon prestanka uzimanja tvari zbivaju neugodne tjelesne
promjene te psihička ovisnost koja obuhvaća osjećaj zadovoljstva i želju za ponavljanjem
učinka tvari ili izbjegavanjem nezadovoljstva izazvanim njenim neuzimanjem. Simptomi
sustezanja od duhana nastaju velikim dijelom zbog smanjenja koncentracije nikotina u
centrima ugode u mozgu. Javljaju se nakon svakodnevnog uzimanja duhana barem nekoliko
tjedana, te naglim prekidom uzimanja duhana ili smanjenjem količine duhana koje je unutar
24 sata praćeno nekim od sljedećih znakova – razdražljivost, frustracija, anksioznost, teškoće
koncentracije, povećani apetit, nemir, depresivno raspoloženje i nesanica. Dugotrajni
simptomi više od mjesec dana su rijetki.
Velika većina duhanskih ovisnika navodi žudnju ukoliko ne puši nekoliko sati. Ta žudnja za
duhanom traje 1-2 minute i prolazi samostalno, a olakšavamo je uz psihološke strategije
nošenja sa žudnjom. Što više protječe vrijeme apstinencije, to se ona sve rjeđe javlja.
Pušači, razmislite o rizicima koje za zdravlje donosi pušenje! Može se prestati pušiti, to je
samo stvar volje!