Evo zašto su požari u Amazonskoj prašumi katastrofalni za naš planet

U zadnje vrijeme često se piše o Amazonskoj prašumi zato što gori, no ne shvaćaju to svi koliko je to loše za naš planet i za nas. Amazonska prašuma proizvodi goleme količine vode, ne samo za Brazil, već za čitavu Južnu Ameriku. Takozvane “leteće rijeke” transportiraju vlažnost u velike dijelove Brazila. To su zračne mase natopljene vodenom parom koje nastaju evapotranspiracijom, sabranim isparavanjem iz flore i faune, voda i tla. Ti ogromni kišni oblaci utječu na oborine u Boliviji, Paragvaju, Argentini, Urugvaju i čak na krajnjem jugu Čilea.

Očuvanje Amazonske prašume je neophodno za poljoprivredu, proizvodnju prehrambenih proizvoda i za proizvodnju struje u Brazilu. Sječa drveća u toj prašumi škodi evapotranspiraciji, dometu “letećih rijeka” te utječe na količinu oborina u mnogim zemljama Južne Amerike. Pored toga je amazonska prašuma zaslužna za petinu slatke vode koja dospijeva u svjetska mora.

Amazonska prašuma i druge tropske šume upijaju između 90 i 140 milijardi tona ugljika i tako doprinose stabilizaciji svjetske klime. Samo amazonska prašuma čini deset posto biomase našeg planeta. Prokrčene šume su, nasuprot tome, najveći izvor stakleničkih plinova. Sječom šume zarad dobivanja zemljišta za poljoprivredno korištenje dolazi do ispuštanja tih plinova u atmosferu, a to destabilizira klimu.

Deset posto svih čovjeku poznatih biljnih i životinjskih vrsta Zemlje ima svoj dom u Amazonskoj prašumi. Ta najveća tropska šuma raspolaže najvećim biodiverzitetom na svijetu. Osim toga, tu je i veliki broj vrsta koje su znanstvenicima još nepoznate.

Očuvanje bioraznolikosti je važno zbog toga što ona jamči održivost za sve organizme. Zdravi i raznoliki ekosustavi se, osim toga, bolje oporavljaju od katastrofa poput požara. Očuvanje biološke raznolikosti također doprinosi stabilizaciji drugih ekosustava u regiji. Golemi koraljni greben na ušću rijeke Amazone u Atlantik je dom za koralje koji su ugroženi globalnim zatopljenjem.

Biljke iz Amazonske prašume su važne i za proizvodnju lijekova, prehrambenih i drugih proizvoda. Više od 10.000 biljnih vrsta te regije daje djelotvorne tvari za medicinsku uporabu, kozmetiku ili biološka sredstva za suzbijanje štetočina.

Prema navodima jedne studije ABC Sveučilišta iz Sao Paula, takozvani “mačji nokat”, biljka koja raste u Amazonskoj prašumi, može se koristiti ne samo za liječenje artritisa i artroze, već i kako bi se smanjio umor te poboljšala kvaliteta života pacijenata u odmaklom stadiju raka. Proizvodi iz prašume se prodaju u čitavom Brazilu. Ali i brojni od tih proizvoda se izvoze u cijeli svijet.

Procjenjuje se da šume apsorbiraju oko 2,4 milijardi tona ugljičnog dioksida, a čak četvrtinu svega apsorbira upravo Amazonija. Jesmo li svjesni?

Foto: Facebook, C-net