Akademik Igor Anić na tribini “Što biste trebali znati o šumama, a nitko vam nije rekao”: Šume su temeljno prirodno bogatstvo!

U Mjesecu hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Visoko gospodarsko učilište priredili su sinoć (29.10.2019.) tribinu na temu “Što biste trebali znati o šumama, a nitko vam nije rekao”. Tribina je organizirana pod motom “Zeleno, što volim zeleno”, a gostovao je akademik Igor Anić. Uvodno se predsjednica Ogranka Matice hrvatske mr. sc. Renata Husinec osvrnula na pojam šume i drva u književnosti i zapisima u stihovima.
Govoreći o šumama, akademik Igor Anić najprije je podsjetio da je u Križevcima 1860. godine osnovano Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, da je to grad u kojem je djelovao veliki šumar Ivan Đuričić, da su prekrasni šumski kompleksi na Kalniku.
Akademik Igor Anić zatim je govorio o šumama svijeta i Hrvatske te naveo:
“Šume su planetarno bogatstvo i jedan od najvažnijih bioma. Prostiru se na gotovo 1/3 svjetskog kopna, a najšumovitiji kontinent je Europa sa 25% svjetskih šuma.
Većina šuma u svijetu je u javnom vlasništvu (76%) i površine šuma u svijetu su smanjenje (primjer krčenja šuma u Brazilu).
Šumarstvo stvara šume, čuva šume i gospodari šumama.”

Govoreći o šumama u Hrvatskoj, akademik Igor Anić istakao je da su šume temeljno hrvatsko prirodno bogatstvo.
“Hrvatska je šumovita zemlja i 44% kopna u našoj zemlji je pod šumama, a najšumovitiji dio je Gorski kotar.
Većina šuma u Hrvatskoj je u državnom vlasništvu (76%) i naša zemlja je bogata prirodnim i raznolikim šumama. Ima 74 autohtone vrste drveća, a najrasprostranjenije su bukove šume” – kazao je akademik Anić.
Također je istakao da se hrvatskim šumama gospodari održivo i površina šuma u Hrvatskoj ne pada, nego raste.

“Ne siječe se više od prirasta” – napomenuo je Igor Anić i osvrnuvši se na vrijednosti šuma kazao da one sudjeluju u stvaranju i obogaćivanju tla, štite od erozije te su ekološka i ekonomska infrastruktura Hrvatske.
“Hrvatskim šumama gospodare visokoobrazovani stručnjaci i gospodari se održivo. Šumarstvo stvara šume, čuva šume i gospodari šumama. ” – rekao je na kraju Igor Anić.
Tribina je izazvala veliko zanimanje Križevčana, šumara, agronoma, članova Ogranka Matice hrvatske i ostalih zainteresiranih građana, a akademik Igor Anić izdvojio je :
“Šume su temeljno hrvatsko prirodno bogatstvo. Život čovjeka, kao i svaki drugi oblik života na planetu Zemlje ne bi bio moguć bez šuma, tla i voda”.

Akademik Igor Anić profesor je na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, imenovan je gostujućim profesorom uzgajanja šuma na Mendelovom sveučilištu u Brnu u Češkoj. Mentor je 57 diplomskih radova, 24 završna rada, 10 magistarskih i 2 doktorska rada. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Šumarstvo i drvna tehniologija, za člana suradnika HAZU izabran je 2006. godine, a redovitog člana 2012. godine. Voditelj je Arboretuma Hrvatske akademije u Trstenom i Sekcije za šumarstvo Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU…
Njegova bibliografija sadrži 179 objava od čega je 129 znanstvenih, 17 stručnih i 33 ostalih vrsta radova. Suautor je 20 poglavlja u 7 znanstvenih i 3 stručne knjige. Uredio je nekoliko znanstvenih knjiga, sveučilišnih udžbenika i zbornika radova s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Glavni je urednik 5 zbornika znanstvenih skupova u izdanju HAZU. Sudjelovao je na 45 znanstvenih skupova od čega 12 međunarodnih i 33 nacionalna. (J.I.)