Dr. sc. Krunoslav Puškar održao predavanje o osobnim imenima: imena su ogledalo našeg odnosa prema kulturi, tradiciji i jeziku

Križevčani su s velikim zanimanjem u četvrtak navečer u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” pratili predavanje koje je održao dr. sc. Krunoslav Puškar na temu “Ajmo hrvati se s osobnim imenima”. Organizator je bio Ogranak Matice hrvatske u Križevcima pa se uvodno obratila predsjednica Renata Husinec.

Dr. sc. Krunoslav Puškar istražio je matične knjige križevačke župe te govorio o razvoju imena u Hrvatskoj, narodnim imenima, modernijim imenima, stranim imenima koja su u jedno vrijeme bila popularna iz TV serija. Tako su najčešća imena križevačke župe 1971. – 1975. Ivan, Marija…,a 1991. – 1995. dolazi do buđenja nacionalnog i katoličkog sentimenta. Tada se javljaju narodna imena Ivan, Marko, Matija, Luka, Lucija, Ana, Petra kao i nova imena Teo, Toni i dvostruka imena.

Križevačka osobna imena u 20. i 21. stoljeću najčešće su nova, netradicionalna kao Adriana, Ana-Maria, Andrea, Daria, Ema, Tea, Leo, Lara… Ženska imena postaju sve kraća.

Javljaju se i imena po likovima iz TV serija pa su tako djevojčice dobile ime Sultana, Melek, Zejnep, Hurem, a dječaci Erdogan, Sulejman i Ezel.

Dr.sc. Krunoslav Puškar zaključio je da su imena ogledalo našeg odnosa prema kulturi, tradiciji i jeziku.

“Hrvati daju imena kakva žele, nedostaje dorečeniji ili restriktivniji Zakon o osobnim imenima. Biraju se i strana, kraća i “blagozvučna” imena, pomodna imena kratkotrajne popularnosti, no i dalje su ipak najčešća kršćanska imena, a narodna se uvijek iznova vraćaju” – zaključio je predavač.

Dr. sc. Krunoslav Puškar najavio je da će uskoro izaći i knjiga križevačkih prezimena što će zasigurno isto tako biti zanimljivo Križevčanima.

Krunoslav Puškar rođen je 31. ožujka 1986. godine. Nakon završene Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima, 2005. upisuje studij anglistike i germanistike pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku studija, 2012. upisuje poslijediplomski doktorski studij lingvistike pri istome fakultetu. Izlagao je na dvadesetak znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a dosad je objavio tridesetak znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i međunarodnim časopisima.

Akademske godine 2009./2010. osvojio je Rektorovu nagradu za samostalan istraživalački rad pod nazivom Poredbeno istraživanje straha od stranog jezika kod studenata anglistike i germanistike. Osim onomastikom, autor se u svome dosadašnjem znanstvenom radu bavio i dijalektologijom, leksikologijom, teorijom i praksom lingvistike jezičnih dodira, sociolingvistikom, esperantologijom, interlingvistikom te usvajanjem stranog jezika. Omiljene su mu teme istraživanja kajkavština i različiti jezični aspekti lokalnih kajkavskih govora, posebice onomastički, što se može vidjeti i po njegovoj disertaciji naziva Antroponimija potkalničkoga Prigorja, obranjenoj 12. listopada 2021. godine. Živi i radi u rodnim Križevcima. Od 23. siječnja 2021. sretno je oženjen suprugom Matejom.

U nedostatku prethodnih antroponomastičkih istraživanja, istražio je osobnoimenski repertoar jedne od potkalničkih župa, Župe sv. Ane u Križevcima, a u sklopu nje analizirao je imena grada Križevaca – i to u 19., 20. i 21. stoljeću.

Antroponimijski fond novorođenih u navedenim stoljećima istražen je i analiziran tijekom devet vremenskih odsječaka u trajanju od po pet godina, počevši od 1802. godine, a završivši 2014. godine, tijekom kojih je sveukupno potvrđeno 3020 nositelja osobnih imena (1579 muških i 1441 ženskih), čija su imena pokazala kakvi su Križevčani kao nadjevatelji imena i u kojem smjeru možemo očekivati daljnje nadijevanje imena u gradu Križevcima.