9. prosinca – Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se od 2003. godine kada je Opća skupština UN posebnom rezolucijom ukazala na problem korupcije i potrebu svakodnevne borbe protiv nje.

U području borbe protiv korupcije Ministarstvo pravosuđa i uprave ima glavnu koordinativnu ulogu i djeluje kao dio mehanizma strateškog usmjeravanja nacionalne antikorupcijske politike koju čine Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Ministarstvo pravosuđa i uprave, kroz rad svoje unutarnje ustrojstvene jedinice zadužene za obavljanje poslova u ovom području – Sektora za sprječavanje korupcije, predstavlja središnje tijelo za koordinaciju izrade, provedbe i nadzor provedbe nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata te formiranja dijela zakonodavnog okvira  vezanih uz sprječavanje korupcije u Republici Hrvatskoj. Osim toga, važnu ulogu u prevenciji korupcije ima i Služba za etiku i integritet Ministarstva pravosuđa i uprave kao dio institucionalnog okvira etičke infrastrukture u javnoj upravi, uz povjerenike za etiku u svim državnim i pravosudnim tijelima i Etičko povjerenstvo za državne službenike.

U toj svojoj ulozi Ministarstvo pravosuđa i uprave surađuje s brojnim tijelima javne vlasti na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, udrugama civilnog društva, privatnim sektorom, akademskom zajednicom, medijima i građanima. S ciljem osiguravanja kvalitetnog mehanizma nadzora nad provedbom antikorupcijskih politika, Hrvatska je osnovala Savjet za sprječavanje korupcije na razini izvršne vlasti te Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije za suzbijanje korupcije, koje djeluje na parlamentarnoj razini.

Borba protiv korupcije vodi se na dva načina. S jedne strane suzbijanjem kaznenih djela korupcije, odnosno represivnim djelovanjem. S druge strane, borba protiv korupcije mora sadržavati i preventivni dio – sprječavanje korupcije. Represivni dio mehanizma za borbu protiv korupcije se sastoji od Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), posebnih sudskih odjela pri Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK).

Na području prevencije korupcije u Republici Hrvatskoj djeluje niz specijaliziranih institucija koje djeluju u pojedinim područjima preventivne antikorupcijske politike: Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenik za informiranje, Pučka pravobraniteljica, ali i niz drugih institucija čije djelovanje ima bitan antikorupcijski učinak, kao što su Državno izborno povjerenstvo, Državna komisija za javnu nabavu, Državni ured za reviziju i druga tijela. Kada je riječ o prevenciji i zakonodavnom okviru suzbijanja korupcije u proteklom razdoblju učinjeni su iskoraci. U cilju nastavka kontinuiranog strateškog promišljanja, provođenja i nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera u Republici Hrvatskoj, u listopadu 2021. Hrvatski sabor donio Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Uzimajući u obzir sva iskustva provedbe prethodnih strateških dokumenata te u skladu s općom javnom percepcijom korupcije u Republici Hrvatskoj, novi strateški okvir definira prioritete za nastavak jačanja mehanizama sprječavanja i suzbijanja korupcije u narednom razdoblju, a provodit će se kroz tri Akcijska plana.

Trenutno je u izradi Akcijski plan za razdoblje od 2022-2024. godine, a u okviru provedbenih dokumenata, planirano je formuliranje i provedba brojnih antikorupcijskih aktivnosti u cilju jačanja institucionalnog i zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanja transparentnosti i otvorenosti javnih vlasti, unaprjeđenja sustava integriteta te podizanja svijesti javnosti o štetnosti korupcije.

Republika Hrvatska trenutno je u procesu formiranja i jačanja nekoliko vrlo važnih normativnih okvira u područjima vezanim uz sprječavanje korupcije, a čiju izradu koordinira Ministarstvo pravosuđa i uprave. U postupku donošenja je novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa s ciljem dodatnog jačanja područja upravljanja sukobom interesa uzimajući u obzir i potrebu daljnjeg usklađivanja s međunarodnim standardima. Osim toga, nakon donošenja Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždača) u veljači 2019., kojeg smatramo jednim od značajnih iskoraka u kontekstu borbe protiv korupcije, trenutno je u postupku donošenja i novi Zakon u kontekstu usklađivanja nacionalnog okvira s Direktivom (EU) o zaštiti osoba koje prijavljuju kršenje prava Unije. Isto tako, u izradi je i Zakon o lobiranju kojim je planirano regulirati ovu profesiju u skladu s najvišim etičkim standardima, osiguravajući visoke standarde transparentnosti u radu lobista. Također, s ciljem jačanja integriteta u obnašanju javnih dužnosti, u izradi je i Etički kodeks za dužnosnike u izvršnoj vlasti.

Područje suzbijanja i sprječavanja korupcije važna je komponenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku. U ovom okviru planirano je implementirati reforme i investicije s ciljem dodatnog jačanja u nekoliko posebnih područja prevencije, ali i represivnog aparata u borbi protiv korupcije.

Osim navedenog, u međunarodnom kontekstu ističu se i aktivnosti koje Republika Hrvatska provodi u okviru suradnje s OECD-om u ovom području. U tijeku je implementacija projekta pod nazivom „Podizanje svijesti i standarda za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama” koji ima važnu ulogu u jačanju okvira za borbu protiv korupcije, ali i približavanju standardima Konvencije za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovnim transakcijama odnosno pristupanja Radnoj skupini OECD-a za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama koja prati provedbu OECD-ove Konvencije, a što je također jedan od ključnih segmenata u svijetlu nastojanja pristupanja Republike Hrvatske punopravnom članstvu u OECD-u, kao jednom od bitnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske u narednom periodu.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije 16. prosinca 2021. godine održat će se  konferencija pod nazivom „Pravni i praktični izazovi u zaštiti prijavitelja nepravilnosti“, koju organiziraju Državna škola za javnu upravu i Ured pučke pravobraniteljice, u suradnji s Kućom ljudskih prava i pod pokroviteljstvom Ministarstva pravosuđa i uprave i Veleposlanstva Francuske Republike u Hrvatskoj. Ovaj jednodnevni događaj nastoji doprinijeti podizanju svijesti o važnosti zaštite prijavitelja nepravilnosti. Konferencija će okupiti stručnjake iz Republike Hrvatske i Francuske Republike, kao i relevantne dionike iz Republike Hrvatske kako bi razgovarali o važnosti zaštite prijavitelja nepravilnosti, a imajući u vidu nacionalna zakonodavstva i zakonodavstvo Europske Unije.

U narednom periodu nastavit će se odlučna borba protiv korupcije i osnaživat će se sva tijela koja u tim procesima sudjeluju. Poticat će se edukacija svih segmenata vlasti i društva kako bi se jačala vladavina prava i borba protiv korupcije. Uz kontinuiranu provedbu i nadogradnju postojećih antikorupcijskih mjera naš je cilj i stvaranje novih sustavnih rješenja za suzbijanje korupcije na svim razinama što treba podići svijest o štetnosti korupcije te je učiniti društveno neprihvatljivom.

Detaljnije o aktivnostima Ministarstva pravosuđa i uprave u borbi protiv korupcije pročitajte na poveznici.

(Ministarstvopravosuđaiuprave)