Bijes, anksioznost i tuga

Po svim karakteristikama emocionalna bol jednaka je onoj fizičkoj. Vrlo jednostavno objašnjeno: njen tijek počinje u umu koji kroz živčani sustav šalje impulse hormonalnom sustavu koji pak pretvara emocije u osjećaje – odnosno u kemijsku supstancu koja utječe na naše ponašanje, boju lica, otkucaje srca i cjelokupno funkcioniranje organizma te daljnju percepciju okoline i našu ulogu u svijetu.

Sva ta drama predstavlja začarani krug između obrazaca ponašanja, djelovanja mentalnog taloga i nedostatka znanja o istom što nas vodi u razne konfliktne situacije, negativne navike i ovisnosti.

Zbog suptilne prirode emocionalne boli često je teško dijagnosticirati njen pravi uzrok, a kako bismo u tome uspjeli moramo jasnije percipirati sami sebe. Velika većina ljudi poistovjećuje sebe sa svojim emocijama, mislima i tijelom, ne shvaćajući da mi nismo naš um ni naše tijelo već da mi njih posjedujemo te da su oni naše oruđe pomoću kojeg djelujemo. Ukoliko poznajemo na koji način to oruđe treba koristiti i održavati ga te inteligentno koristiti možemo postići čuda, dok s druge strane ukoliko ga zloupotrebljavamo, ne čistimo iznutra i izvana, ukoliko dozvolimo da ta oruđa preuzmu kontrolu nad nama, naš se život pretvara u koloplet impulsnih radnji prepun emocionalnih i fizičkih patnji.

UTJECAJ EMOCIJA NA DISANJE

Sva emocionalna stanja imaju direktan utjecaj na disanje. Kada smo uzbuđeni dišemo ubrzano, kada smo pak uzrujani dišemo brže i pliće, kada se prisjetimo nekog neugodnog događaja, ili ga jednostavno pretpostavimo – dolazi čak i do samog prekida disanja. Negativan utjecaj emocija na tijelo i društvene uloge istraženo je i u suvremenoj znanosti, a medicina dobro poznaje fizičke manifestacije kod pacijenata koji pate od depresije i anksioznosti.

3 GLAVNE EMOCIONALNE BOLI

1. LJUTNJA

Sama ljutnja ukazuje na podsvjesnu potisnutu bol ili potrebu pa čak i jednostavnu neprihvatljivu metodu ostvarivanja vlastitih želja i to zastrašivanjem (koje je opet manifestacija potisnutog osjećaja nesigurnosti ili pak modus preuzet iz djetinjstva). Neovisno o intenzitetu i obliku manifestacije ljutnje, ona zahtjeva posebnu pozornost i tretman. Dah prilikom ljutnje postaje blokiran, odnosno osoba prestaje disati u nastojanju da kontrolira svoju ljutnju što u konačnici ne rezultira mirom, već osoba doslovno „kuha” iznutra i na posljetku – eksplodira.

Metoda osvještavanja daha prilikom ljutnje:

Tehnika opservacije daha u nosnicama osigurava dragocjeno vrijeme neophodno za procesuiranje situacije prije nastupa ljutnje. Promatrajući dah u nosnicama 1-2 minute pomaže centriranju, pročišćava percepciju i daje vrijeme za analizu uzroka nemira, procjenu situacije te izbor reakcije.

2. AKUTNA ANKSIOZNOST (ZABRINUTOST)

Anksioznost, zabrinutost, briga ili zebnja uvijek se tiče budućnosti i naše nesigurnosti u nju. Kada izmakne kontroli dovodi do osjećaja nemoći i blokiranosti što u konačnosti rezultira nemogućnosti napredovanja u životu. Dah prilikom anksioznosti postaje plitak. Osoba diše samo gornjim dijelom pluća.

Kako be se uspješno nosili s njom preporuča se što češće osvještavanje daha kroz dan i dnevnu rutinu. Cilj je postići utemeljenost u “ovdje i sada” što dovodi do stanja opuštenosti i stabilizaciji umnih procesa. Dovoljno je na trenutak leći, sjesti ili prošetati, sklopiti oči i 6-8 puta duboko prodisati te promatrati udah i izdah kako nas ispunjava od trbuha do vrha prsa prilikom izdaha, te kako izlazi iz vrha prsa pa sve do trbuha.

3. TUGA i/ili DEPRESIJA

Tuga je osjećaj gubitka a depresija je isključivanje svih emocionalnih reakcija kada se gubitak čini pregolem.

U oba slučaja osoba izvana djeluje mirno i inertno, ali iznutra njen um neprestano vrti događaje i misli, pokušavajući ih prihvatiti i na neki način probaviti. Sve to uzrokuje kratke prekide u ritmu disanja – ti momenti prekida su oni momenti kada dolazi do izgubljenosti u mislima ili kada negativna misao teško sjedne na um, čime se energija preusmjeri u namjeri da suspregne osjećaj gubitka i taj nedostatak ponovno spoji u cjelinu.

Kako bi se olakšao nemir i tuga te povratila energija nužno je osvijestiti dah inzistirajući na njegovoj neometanoj tečnosti čime se onemogućava negativnim mislima prostor za prodor.

UTJECAJ EMOCIJA NA DISANJE

Emocije, poglavito one negativne, imaju direktan utjecaj na disanje. Primjerice kada se uzrujamo dišemo brže i pliće, kada se prisjetimo nekog neugodnog događaja, ili ga jednostavno pretpostavim u našem nemirnom umu na temelju nedovoljno informacija formirajući niz, često neispravnih pretpostavki (koje se uglavnom temelje na našim negativnim iskustvima) – dolazi čak i do samog prekida disanja. Negativan utjecaj emocija na tijelo i društvene uloge istraženo je i u suvremenoj znanosti, a medicina dobro poznaje i fizičke manifestacije kod pacijenata koji pate od depresije i anksioznosti.

OSVJEŠTAVANJE DAHA

Veza između emocija i tijela jeste dah, a ta veza djeluje dvosmjerno. Dakle, ako emocije imaju utjecaj na dah, dah također ima utjecaj na emotivno stanje osobe. U svrhu toga koristimo tehnike disanja kako bismo svjesnim disanjem pročistili i “provjetrili” um i preuzeli kontrolu nad njim i emocijama.

Ključ koji nam to omogućuje jest dnevna vježba osvještavanja daha kojom dobivamo referentnu točku opuštenog disanja na koju se možemo osloniti u momentima emotivne drame

U opuštenom stanju dah teče potpuno mirno i neprekinuto, što obuhvaća:

• tih i nježan ritam udaha i izdaha
• osviještenost zone ugode odnosno barijera u tijelu (zategnuća ili opuštenost prsa…)
• popuštanje barijera pod dubokim disanjem
• osjećaj udobnosti opuštenog abdomena
• osjećaj toka energije kroz tijelo te želju samog tijela za dahom

VJEŽBA OSVJEŠTAVANJA DAHA

Iako mehanizmi opuštenog disanja ovise o položaju tijela (različiti su ako sjedimo, stojimo ili ležimo) osnovne karakteristike opuštenog disanja neovisne su o njemu. Kako bismo osvijestili dah koristimo sljedeće naputke:

1. Sklopljenih očiju, opuštenog trbuha, leđa i boka prsa fokusiramo se na udah i izdah, na samo iskustvo čišćenja i snaženja tijela svakim udahom
2. otpuštamo potrebu i nastojanje za “savršenim dahom” jer svaki sljedeći dah dolazi kao ispravak prethodnom (tijelo diše samo)
3. produbljujemo i „mekšamo” disanje, ono postaje glatko, tečno i bez prekida
4. promatramo kako u tom fluidnom stanju disanje postaje otporno na pritiske misli i emocije
5. ukorjenjujemo se u sadašnjosti i konačno
6. postajemo tihi promatrač

Ovo osvještavanje možemo provoditi kao dio jutarnje rutine 5-10 minuta, u miru i tišini uz fini čaj, promatrajući kako cijelo tijelo počinje mirno disati. Dnevna praksa ovakvog disanja pomaže u momentima emotivnih izboja budući da iskustvo osviještenog daha postaje referentna točka, odnosno poveznica svijesti i uma na umireno stanje kako bi se prije same reakcije na iskustvo umirili, a tek onda reagirali, dajući nam dragocjeni moment između impresije uma i ekspresije emocija u kojem možemo na zreli i inteligentan način procesuirati situaciju u kojoj se nalazimo.

Ukoliko želite naučiti više o emocijama i na koji se način nositi s njihovim izbojima, prijavite se na radionicu POLOŽAJ, DAH, SVIJEST, EMOCIJA koja će se održati u prostoru ANANDA yoga i thai massage studija u Križevcima. Za više informacija pratite službenu facebook stranicu @ananda.yoga.krizevci ili nazovite broj: 098/937-4629.