Akademik Velimir Neidhardt izabran je za novog, 18. po redu, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademik Velimir Neidhardt izabran je za novog, 18. po redu, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. S dobivenih 87 glasova, nadmašio je protukandidatkinju akademkinju Milenu Žic Fuchs (37 glasova akademika). Za potpredsjednike Akademije izabrani su akademici Davor Miličić i Frano Parać. Glavni tajnik nije izabran jer nijedan kandidat (Dario Vretenar, Andrej Dujella) nije dobio dovoljno glasova. Ostali Neidhardtovi značajni natječajni projekti nagrađeni su također prvim nagradama i ostvareni kao što su primjerice: Višenamjensko središte (Centar I) Banja Luke, zatim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (sa suautorima), te Poslovna zgrada INA -Trgovine u Zagrebu. Realizirao je i Poslovnu zgradu “Croatia Osiguranja“, te HBOR-a u Zagrebu. Godine 1996. osniva tvrtku “Neidhardt arhitekti d.o.o.“.Bio je predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata (1995.-1999.) i pridruženi je član američke arhitektonske institucije International Associate of The American Institute of Architects. Od 2011. Neidhardt je potpredsjednik HAZU-a (dva mandata predsjednika Zvonka Kusića).
Mandat novom predsjedniku počinje 1. siječnja 2019.
Velimir Neidhardt rođen je 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Dobitnik je više priznanja među kojima su: nagrade “Vladimir Nazor” Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995., te nagrada “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979. godini. Za izniman doprinos hrvatskoj arhitekturi 2001. dodijeljena mu je Nagrada Grada Zagreba. Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića odlikovan je 2009. godine. Najznačajniji mu je arhitektonski uspjeh pobjeda na međunarodnom natječaju za novi putnički terminal Zračne Luke Zagreb 2008. s B. Kinclom i J. Radićem, koji osvaja prvu nagradu ispred svjetske arhitektonske elite (N. Foster, Z. Hadid i dr.). Autorski projektira i nadzire izgradnju novog terminala koji je otvoren javnosti 2017. godine. Za to ostvarenje dodijeljena je Američka arhitektonska nagrada.
Akademik Ferdo Bašić, naš sugrađanin, izabran je za tajnika Razreda za prirodne znanosti čime je ujedno ušao u predsjedništvo HAZU-a. Akademik Bašić je 14. akademik iz našeg grada. Čestitamo mu na izboru.
ŽIVOTOPIS
Akademik Ferdo Bašić
Akademik Ferdo Bašić, prof. emeritus Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rođen je 1945. godine u mjestu Broćanac kod Posušja u Hercegovini. Prije navršene prve godine života obitelj seli u Ilok, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Porijeklom sa surovog, škrtog krša, djetinjstvo i ranu mladost provodi u Iloku, na obali Dunava, u širokom ravnom i plodnom zapadnom Srijemu, a djelatnost, manire u akademskoj komunikaciji i akademsko oblikovanje stječe u Zagrebu. Od 1973. God živi u Križevcima. Za studija stručnu praksu provodi u institutu Max Planck kod Lubecka u Njemačkoj, gdje „uživo“ upoznaje ekipni rad što će njegovati i razvijati cijeli akademski život.
Karijeru počinje kao asistent u nastavi i pomoćni istraživač u okviru projekta Opća pedološka karta (Jugoslavije) Hrvatske. Od 1972. godine službu nastavlja u Institutu za pedologiju kao asistent za genezu i kartografiju tla, od 1973. do 1984. godine radi u Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, gdje osim u nastavi surađuje na programima uređenja poljoprivrednog zemljišta za potrebe intenzivnog uzgoja bilja. Zatim radi na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Umirovljen je 2010., 2011. godine biran u počasno zvanje prof. emeritus, a 2014. za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademik Bašić poznat je brojnim naraštajima studenata učilišta u Križevcima, više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatim u Splitu, Mostaru i nakratko u Sarajevu. Niti jedan kolegij studenti nisu odslušali bez odgovarajućeg pisanog materijala za pripremu ispita. Izbor u zvanje redovitog člana HAZU temeljen je na rezultatima znanstvenog, nastavnog i stručnog prinosa razvoju zagrebačke škole gospodarenja tlom, koju usmjerava na održivo gospodarenje tlom u uzgoju bilja. Složenost tih promjena najbolje oslikava činjenica da je temeljni zahvat u sustavu obrade tla u vrijeme početka karijere bila duboka obrada tla, a danas, pri kraju karijere koriste se rješenja bez obrade, izravna sjetva u neobrađeno tlo.
Sam ili sa suradnicima na “akademski stol” do sada je priložio ukupno 955 uradaka; 122 tiskana materijala, među kojima monografija u izdanju Springera – The Soils of Croatia izdano 1913. godine u Dordrechtu (Nizozemska), Heidelbergu, Berlinu (Njemačka) Londonu i New Yorku. U međunarodnim časopisima i zbornicima objavio je 215 znanstvenih radova i 106 sažetaka. Sudionik je preko 80 međunarodnih znanstvenih skupova održanih na svim kontinentima.
Sklonost timskom radu potvrđuje uvid u popis suautora, na kojemu se nalazi 252 imena iz hrvatskih sveučilišnih središta i 118 iz inozemstva, sa svih kontinenata. (za Radio Križevce Dr. sc. Ivan Peklić)
