Večeras otvorenje izložbe: Put čipke – 70 godina Gradskog muzeja Križevci

Uz 70 godina Gradskog muzeja Križevci u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci, Trg  Antuna Nemčića 6/I večeras u 19 sati će biti otvorena “Put čipke – 70 godina Gradskog muzeja Križevci. 

-” Drago mi je da nastavljamo s obilježavanjem ove obljetnice. Ovo je druga od četiri izložbe koje pripremamo uz ovu obljetnicu i vjerujem da će ljubitelji etnologije, čipke, baštine uživati u izložbi pa ih pozivam da je poprate” – kaže ravnateljica Gradskog muzeja Križevci Tea Hatadi.

Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja 2022. Može se razgledati od ponedjeljka do petka od 10 do 13 i 18 do 20 sati, subotom od 10 do 12 sati. Ulaz na izložbu je besplatan.

– “To je tema kojom se bavim već dvadesetak godina i ova izložba je kruna toga profesionalnog bavljenja ovim područjem etnologije.  Čipka na batiće izrađena u međimurskom selu Sveta Marija, poznata je pod nazivom „svetomarska čipka“. Osim na području Međimurja gdje je izrađivana, koristila se za ukrašavanje oglavlja i nošnje u Bilogori, sjeverozapadnoj Moslavini te križevačkom i vrbovečkom Prigorju. Cilj izložbe je prikazati sličnosti i razlike u upotrebi čipke, ali i istražiti kako je ona pronašla put do udaljenih krajeva te na kraju postala vrijednim dijelom kulturne baštine navedenih regija. Jedan dio izložbe posvećen je ženama iz Svete Marije koje su čipku izrađivale i prodavale te na taj način bile među rijetkim pripadnicama svojeg spola, stanovnicama seoskih sredina koje su se izborile za vlastiti prihod i ekonomsku neovisnost.

 Začetke čipke nalazimo u davnoj prošlosti i u izradi mreže za lov i ribolov. Najstarija tehnika izrade čipke bila je pletenje prstima ili pomoću okvira unutar kojeg se prepletala nit. Među prvim ukrasnim čipkama najstarije zabilježene tehnike izrade su pletenje, uzlanje (makrame), pletenje na rami (jalba).[4] U analizi pojedinih tehnika ručnog rada prisutnih na području sjeverne Hrvatske najčešće se počinje s razdobljem renesanse tijekom koje je zabilježena pojava čipke. Za našu je temu ona značajna jer se radi o šivenoj čipki proizašloj iz bodova bijelog veza: šivenoga raspleta i pripleta. To je razdoblje kada se i u umjetnosti napušta polikromni srednjovjekovni kolorit i u modu ulazi jednostavnost koja se odražava i na izradi tekstila, prije svega odjeće u kojoj važnu ulogu zauzimaju pojedini predmeti izrađeni od bijele tkanine i ukrašeni čipkom koja dobiva prednost u odnosu na vez i zamjenjuje ga ili nadopunjava.”- kaže  autorica izložbe Vesna Peršić Kovač.

ji/radiokrizevci.hr, Gradski muzej Križevci